Page 54 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 44-2021

54 S. Bandžović, Tokovi i posljedice deosmanizacije balkana u XIX stoljeću...

i preko 40 mesdžida, otišlo je 2.200 stanovnika. Oni muslimani koji su ostali su
99
bili pokrštavani. Po predanju u Nikšić je tada došlo oko 20 porodica koje je narod
nazivao Hercegovcima, a dio Nikšića koji su naselili - Hercegovačkom mahalom.
Za njihove, kao i vojne posade, izgrađena je 1695. prva džamija u Nikšiću. U
100
Nikšiću su živjele i porodice Gledića, Šabovića, Lačevića, Hasovića, Orahovaca,
Dizdarevića, Brunčevića, Ðoljevića, Mehmednikića, Maraša, Hadžimanića, Mrka,
Bauca, Durkovića, Ferizovića, Seferagića, Ajvazovića, Šahinagića, Jašarevića,
Mušovića, Tuzovića, Strinića, Hodžića, Brunce, Gaševića, Hadžiajlića, Hamzagića,
Kapetanovića, Bašagića i druge. U gradu su postojale četiri džamije, od kojih
101
je najstarija bila u Donjem gradu. Podigli su je muhadžiri iz Hercegovine koji
su se tu naselili. Najveća džamija je bila Pašina džamija, koju je podigao „neki
Mehmed paša el gazija“. Svoje spahiluke Nikšićani su imali u Banjanima,
102
Pivi, Drobnjacima, Nikšićkoj Rudini. Stanovništvo Nikšića se stalno borilo sa
crnogorskim i hercegovačkim plemenima: „Nikšičko polje je bilo skoro dva veka
strašno vihorište i razbojište. Usled toga se kod muhamedanaca razvio islamski
ponos i ćud gospodareće klase do najvećih razmera“. Brojni Nikšićani bili su
103
uvažavani i među Crnogorcima. Nikšićani su pripadali ratničkom elementu velike
hrabrosti i gordosti. Od 1859. kada su Crnogorci zauzeli Grahovo, Rudine,
104
Lukovo, Župu i dio Drobnjaka, Nikšić je bio opkoljen. Samo je preko klanca Duge
održavao vezu sa drugim dijelovima osmanske države. Obližnja mjesta su zauzeli
i naselili Crnogorci. Veliki dio zemlje ostajao je neobrađen. Od 1875. ovaj grad
105
je bio opsjednut crnogorskom vojskom i skoro izoliran. Samo jaki odredi vojske
mogli su povremeno da se probiju kroz taj klanac i donesu u Nikšić potrebnu hranu
i municiju. Porta je, po cijenu velikih žrtava, pokušavala da pomogne opkoljenom
gradu. U grčevitim pokušajima proboja obruča i opskrbe hranom opsjednutog
Nikšića bilo je obostranih gubitaka. U aprilu 1876. iz Gacka do Nikšica je uspjela
106
da se probije jedna osmanska jedinica sa namirnicama natovarenim na tri stotine

99 Hajdarpašić, R. (1996). Trebinjska kapetanija u odbrani Hercegovine. Sarajevo. 42.
100 Konjević, V. (2018). Iseljavanje muslimana Crne Gore. Matica. 74, 388. Podgorica.
Bijedići, Danevići, Ganijagići, Hadžidanovići, Jerkovići, Komanići i Kurbegovići su bili
iz Risna; Ihtijarevići, Paripovići iz Herceg Novog; Bajrovići, Duranovići, Glavovići,
Hajrovići, Pivodići, Šahinagići, Murgići iz Nevesinja.
101 Mehmedović, A. (1983). O Nikšiću - nekad i sad. Glasnik IVZ. 4, 562. Sarajevo.
102 Rastoder, Š. (1998). Vakufi u Crnoj Gori krajem XIX i u prvoj polovini XX vijeka.
Rožajski zbornik. 8, 50. Rožaje.
103 Šobajić, S. (1996). Crnogorci, faksimil izdanja iz 1928. Beograd. 118.
104 Ivović, J. (1948). Raseljavanje nikšićkih muslimana. Istorijski zapisi. 5-6, 364.
Cetinje.
105 Bulajić, Ž. (1959). Agrarni odnosi u Crnoj Gori (1878­1912). Titograd. 38.
106 Vukčević, M. (1950). Crna Gora i Hercegovina uoči rata 1874­1876. Cetinje. 247-248.
Autor navodi stavove stranih izvještača (str. 197) da su sve aspiracije bile sadržane u
zakletvi: “Napolje s Turcima”.