Page 288 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 44-2021

288 S. Šehović, A. Džanković, Bolja osnovna škola – bolja budućnost mladih

Mreža osnovnih škola ove oblasti ima i ozbiljne nedostatke. Najviše su iska-
zani u tome što je to područje veoma čestih i obimnih migracija stanovništva, bilo
da se ono odseljava iz jednih krajeva i useljava u druge, na istom području, bilo da
dolazi u ovu oblast iz drugih krajeva ili iz te oblasti odlazi. Osnovna škola je ipak
suviše skupa da bi migracione tokove stanovništva mogla da prati, da se tome prila-
gođava. Zato su nastupale posljedice koje su osnovno obrazovanje činile skupljim
i otežanim. Ostane naselje sa polovinom stanovnika, osnovna škola sa polovinom
učenika, zbog čega se na jednom školskom mjestu javlja višak školskog prostora i
opreme, dok na drugom mjestu nedostaje jedno i drugo. Škole rade u više smjena,
čak i u tri smjene. To su najgrublje, najvidljivije posljedice neracionalne i nedovolj-
no osmišljavane mreže osnovnih škola.
Čini se da nigdje kao na ovom najskupljem dijelu osnovnog obrazovanja,
odredištu najvećih troškova za osnovno obrazovanje, mreži škola, nije tako potreb-
na pomoć i podrška nauke. Iako je tako, tu je, u izvoru mjesta za osnovnu školu,
za podizanje školske zgrade, opremanja itd. najmanje učetvovala nauka. To je naj-
češće bilo u kompetencijama lokalnih vlasti, koje su iz nekih drugih razloga, ne iz
prostih i pedagoških, utjecali na to da se na određenom mjestu otvara ili zatvara
škola, odjeljenje, podiže školska zgrada i slično.
Za uspješan budući rad na mreži osnovnih škola, što je potrebno činiti ne za
potrebe ispoljavane u nekoj sredini za jednu, dvije decenije, već za jedan vijek, za sto
godina unaprijed neophodno je predvidjeti određena proučavanja, etnografska, popu-
laciona, pedagoška i tek na osnovu tako dobijenih rezultata otvarati pitanje izgradnje
neke nove školske zgrade ili otvaranja osnovne škole. U ta proučavanja ulaze pitanja
odnosa planova o razvoju saobraćaja, privrednih i urbanih centara, radijusa koji obu-
hvata djecu određenog područja, obaveznom školom, itd. Neosporno je da se u po-
sljednje dvije decenije desio pomak u smislu urbanističkog planiranja mreže osnovnih
škola i da se shvatila ozbiljnost ovog problema kao i potreba da se što prije on riješi.

Organizacija osnovnih škola

Stanje osnovnog obrazovanja ove oblasti već je dobrim dijelom na nivou
razvijenosti te se mora postaviti pitanje kritičkog preispitivanja i daljeg razvoja
njegove organizacije kako u pogledu pozicije osnovne škole u sistemu obrazovanja
tako i u pogledu mogućnosti da ona bude pedagoški efikasnija i mobilnija da opti-
malno koristi svoje potencijale za potrebe obrazovanja. Ispitivanja su pokazala da
u pogledu sagledanosti kurikuluma sadržaja obrazovanja u više predmeta, neke od
osnovnih škola mogu biti konkurentne s osnovnim školama najrazvijenih sredina
Srbije. Isto tako, druga ispitivanja pokazala suosjetnu inferiornost osnovne škole
ovog kraja. Zato i nije moguće jednostrano kvalifikovati rezultate i postignuća ovih
osnovnih škola. Predstojeća vremena tražit će dalji rad u tom domenu i ispitivanje
učinka i doprinosa ovih osnovnih škola savremenom obrazovanju mlade generaci-
je, odnosno njihovih učenika.