Page 283 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 44-2021

Novopazarski zbornik, 44/2021, str. 279-296 283

živimo. Učinak je prosvjetne politike i uspostavljanje postojanog sistema finansi-
ranja osnovnih škola, koji je, uprkos teškoćama i nedostacima, omogućio razvoj
osnovne škole na čitavoj teritoriji Srbije i izvršavanje zadataka i ciljeva koji su bili
motivi prosvjetne politike.
U krug pitanja koji imaju nivo političkog odlučivanja u osnovnom obrazo-
vanju ulazi i stvaranje uslova za ostvarivanje u zemlji, ali i uključivanje van zemlje
u multikulturalne tokove osnovnog obrazovanja. Osnovna škola je dobrim dijelom,
iako nedovoljno, bila otvorena za utjecaje različitih kultura iz svijeta i iz okruženja
Srbije, ali i za pripadnike osnovnih škola u Srbiji različitim kulturama, koje su na
prostorima Jugoslavije, time i Srbije, ostvarivane. To je osnovnu školu Srbije uvelo
u svjetske procese saznanja, učenja, usvajanja različitih kurikuluma, odnosno sadr-
žaja obrazovanja koji su otvoreni za svu djecu, sve kulture, narode i narodnosti. To
je bilo moguće iz najmanje dva razloga:
1. osnovna škola Srbije djelovala je po jednostavnom pravnom sistemu, istim
zakonima za sve, pri čemu su, nekada više, nekada manje, u potpunosti uvažavana
građanska prava roditelja da pod jednakim pravnim uslovima školuju svoju djecu,
bez obzira na nacionalne, religijske, kulturne, imovinske i druge razloge i razlike;
2. ta je škola bila uređena i organizovana po jednostavnim pedagoškim
obrascima, primijenjenim na njenu opću organizaciju, ali i u domenu procesa na-
stave i obrazovanja u didaktičkom smislu; obrazovanje i nastava izvođeni su na
osnovu evropskih didaktičkih pogleda i neposrednih rješenja za proces poučavanja
i obrazovanja, što znači da iako je u didaktičkom pristupu bilo i razlika koje su
dolazile od pripadnosti istaknutih pedagoga, ali i praktičara, učitelja i nastavnika,
raznim pedagoškim i didaktičkim školama nastalim u Evropi, osnovna škola Srbije
bila je savremena pedagoška ustanova, saglasna potrebama života i rada naroda,
svih građana zemlje.
Prosvjetnu politiku Srbije je ipak opterećivalo postojanje jednog dobrog di-
jela zemlje sa statusom nerazvijenih područja. U ta područja je ulazila i ova oblast.
Rješenja tog problema na nivou politike uopće, i prosvjetne politike posebno, zbog
veoma različitih i stalno izmjenjivih okolnosti osnovnog školovanja, nikada nije
bilo dovoljno i prihvatljivo za sve. Izazivalo je nesaglasnosti i nesporazume, ne-
prestano držalo otvorenim pitanjem osnovnu školu nerazvijenih krajeva zemlje. To
je izazvalo izvjesne nedostatke i pojave u osnovnom obrazovanju, što je stalno pra-
tilo, kao senka, razvoj osnovne škole Srbije. To su bili razlozi da se o prosvjetnoj
politici veoma često govori, suočavaju različita gledišta i stavovi. Na političkom
nivou, to se događalo naročito između dva svjetska rata izlaganjima i istupanjima u
Skupštini Kraljevine članova vlade, ministara prosvjete poput Milana Grola, Sve-
tozara Pribićevića, Božidara Maksimovića i drugih. Takvih nastupa je bilo manje,
pogotovo nije bilo polemičkih rasprava poslije 1945. godine, u okviru ostvarivanja
prosvjetne politike socijalizma, jer je ta politika bila podređena ideologiji i politici
KPJ, odnosno SKJ, po svom osnovnom određenju više partijska, manje prosvjetna
politika.