Page 124 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 44-2021
P. 124

124                  E. Ćorović, Zapažanja o muslihunima – narodnim pomiriteljima


               jedini autori razlikuju sljedeće faze u djelovanju muslihuna: pristanak oštećenog na
               mirenje, imenovanje muslihuna, „istražni postupak“, „presjek“ i „mir“ (Gavrilović.
               2013: 31–35). Ukratko će se predstaviti navedene faze.
                     Pristanak oštećenog pridobija se odlaskom uglednih ljudi kod oštećenog, bilo
               samoinicijativno, bilo na inicijativu krivca (Gavrilović. 2013: 31). O imenovanju
               muslihuna bilo je riječi. „Prihvatanjem muslihuna, čime pristaje na običajnopravni
               sud, oštećeni je pustio mir, odnosno odrekao se samostalnog ostvarivanja prava“
               (Gavrilović. 2013: 32). U vezi sa „dugom krvi“ (odnosno radi sprečavanja krvne
               osvete, odmazde) pojedini autori (Hadžić. 2012: 295) navode da se muslihuni radi
               postizanja mira pozivaju i na deo 45. ajeta sure El­Maide (Trpeza), u kojem stoji:
               „A onome ko od odmazde odustane, bit će mu to od grijeha iskupljenje“. Otuda je
               na muslihunima da nađu neku „drugu velikodušnu satisfakciju za oštećenu stranu,
               umjesto odmazde, nekad je to novac/krvarina, nekada pobratimstvo, nekada uspo-
               stavljanje tazbinskih odnosa i sl.“ (Hadžić. 2012: 295).
                     Formulaciju „istražni postupak“ ne treba razumjeti u pravnom smislu riječi,
               jer muslihuni ne postupaju sa stanovišta autoriteta vlasti. U pitanju je prethodni
               postupak u kojem muslihuni utvrđuju činjenice, odnosno „obim krivice i motive“,
               što im olakšava donošenje odluke (Gavrilović. 2013: 32). Za te potrebe oni „razgo-
               varaju sa krivcem i oštećenim, ispituju svedoke, imaju pravo da traže da se krivac
               zakune, ako tvrdi da nije kriv (ili da se drugi zakunu za njega)“ (Gavrilović. 2013:
               32). „Ispitivanje svjedoka“ od strane muslihuna također ne bi trebalo razumjeti
               u pravnom smislu, jer ono nije praćeno strogim formalnostima i pravilima koje
               karakteriše ispitivanje svjedoka od strane suda ili drugog državnog organa. Usudit
               ćemo se reći da muslihuni u tim situacijam razgovaraju sa svjedocima, tj. licima
               koja imaju kakva opažanja ili saznanja o kritičnom događaju.
                     „Presjek“ predstavlja donošenje „odluke“ od strane muslihuna, odnosno to
               je „konačan iznos koji krivac treba da plati“ (Gavrilović. 2013: 33–34). Do te odlu-
               ke se dolazi nakon svojevrsnog vijećanja, jer svaki od muslihuna „iznosi svoje
               mišljenje o težini krivice i o iznosu kazne koju krivac treba da isplati oštećenom“
               (Gavrilović. 2013: 33). Zanimljiv je redoslijed izjašnjavanja muslihuna: riječ prvo
               ima najmlađi muslihun, dok se posljednji izjašnjava predsjednik (reis) muslihu-
               nskog vijeća. Nakon toga se izračunava prosjek utvrđenih iznosa, na osnovu kojeg
               se određuje konačni iznos koji krivac treba da plati (Gavrilović. 2013: 33–34).
                     U vezi s „odlukom“ muslihuna, odnosno iznosom naknade koju krivac treba
               da plati, naišli smo na neka zanimljiva pravila (tvrdnje). Tako, muslihun Rahman
               Ljaić navodi: „Kada se dogovori kazna, odnosno način obeštećenja, postavljaju
               se garanteri da će presuda biti izvršena. Počinilac više nije u sukobu sa ošteće-
               nim, već sa mirovnjacima, a tu je mnogo porodica i plemena. Zbog toga je mogu-
               ćnost ponavljanja djela mala“ (Skorupan. 2015). U svom istraživanju Gavrilović
               navodi: „Posle donošenja odluke muslihuni pozivaju krivca i njegovu porodicu i
               saopštavaju im visinu kazne. Krivac je dužan da obezbedi bilo koju sumu, on je
               pao pod ljude i samim tim se smatra da nema ništa, jer je čitavu svoju imovinu,
   119   120   121   122   123   124   125   126   127   128   129