Page 199 - Zbornik 27

202 Dr Safet Band`ovi} NZ27/2003

navodima muslimansko stanovni{tvo nije ni spominjano. Kritiziraju}i raznovrsne
131
balkanske statistike Andre Wurbain je ustvrdio da su one »svjesno falsificirane«.
Od 1875. do 1881. u Makedoniji se na{lo, prema nekim podacima, oko mi-
lion muhad`ira iz Bugarske, jugoisto~ne Srbije (Jablanice, Kur{umlije, Bele Pa-
lanke, Vranja, Ni{a, Pirota), Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sand`aka i Kosova.
132
Muslimani su, po nekim procjenama, ~inili u njoj polovicu stanovni{tva. Po dru-
movima su se kretale »~itave kolone izbjeglica, jedne koje idu u Makedoniju, i druge
u Tursku, a drugi koji se vra}aju«, nestaju}i na tom putu. Znatan dio muhad`ira je
zadr`an u pograni~nim krajevima prema Srbiji i Bugarskoj. Po izvje{taju @. [efera,
francuskog konzula u Sofiji, u tim oblastima je bilo oko 200 napu{tenih sela, prepu-
{tenih muhad`irima, ~ije se prija{nje stanovni{tvo iselilo u Srbiju i Bugarsku. Prema
procjeni Nazif-pa{e, kosovskog valije, u Kosovskom vilajetu je bilo oko 100.000
133
muhad`ira. Porta je zbog navale muhad`ira postavila u ovom vilajetu »muhad`ir-
ske komisije« koje su ih prihvatale, davale im »tahin« i slale na dalja odredi{ta. One
su pomagale muhad`irima u dobijanju zemlje, kao i izgradnji ku}a i radnji. U bud`e-
134
tu za 1882–1883. Porta je predvidjela milion zlatnih lira za pomo} iseljenicima.
Ona je po~etkom 1890. dodjeljivala muhad`irima napu{tene ku}e i zemlji{ta du`
srpske i bugarske granice, ~ime su oni postajali slobodni zemljoposjednici.
Muhad`iri iz BiH formirali su muhad`ir-mahale (»mad`ir-maale«) na peri-
feriji Skoplja, iza romskog naselja. Oni su podigli svoja naselja u Skopskom polju,
u Sin|eli}u, Kadinom Selu, Ma|arima i Ognjancu. U Skopskoj kotlini naseljeni su
135
u selima Mr{evac, D`idimirce, Vetersko, Katlanovo i Deljadrovce. Vlasti su isti-
cali kako je ovim muhad`irima neophodna »svaka vrsta plemenitosti i milosr-
136
|a«. U Berovu, u Makedoniji, naseljeni su bosanski muhad`iri u 400 ku}a. Za
muhad`ire iz BiH bila je formirana i jedna nova naseobina — selo Bezga{tevo
137
(Bezga}e). U ovom kraju, kod Male{a, naseli su se muhad`iri iz okoline Nik{i}a,

131 Upor. S. Kiselinovski, Nacionalna struktura stanovni{tva Makedonije (1900–1913), ^asopis
za suvremenu povijest, br. 1, Zagreb 1979, 67; M. Ze~evi} — M. Leki}, Dr`avne granice i unu-
tra{nja teritorijalna podela Jugoslavije, Beograd 1991, 101.
132 B. Jelavi~, Istorija na Balkanot, II, Skopje 1999, 104.
133 K. Bitoski, Makedonija vo vremeto na golemata isto~na kriza (1875–1881), Skopje 1982,
186–189.
134 M. Imamovi}, Pravni polo`aj BiH, 110; upor. M. Kosti}, Pregled bosansko-hercegova~kih mu-
had`ira i njihovih prvaka po Kosovskom vilajetu 1883. godine, Istorijski ~asopis, br. 1, Beograd
1948, 252–253.
135 J. Trifunovski, Bosansko-hercegova~ki muslimani u Skopskom polju, Zbornik, III kongres geo-
grafa Jugoslavije, Sarajevo 1954, 89–92; Isti, O bosanskohercegova~kim muhad`irima, Geo-
grafski pregled, VII, Sarajevo 1963, 148; J. Dedijer, Nova Srbija, Beograd 1913, 110; J. Vasi-
ljevi}, Skoplje i njegova okolina, Beograd 1930, 303.
136 Arhiv Makedonije u Skoplju, zbirka Muhad`iri, kutija 3, fascikla 875, br. 37/38 (prevod sa tur-
skog jezika R. [krijelj).
137 M. Pandevska, nav. djelo, 121; G. Todorovski, Migracioni pokreti u Makedoniji od Berlinskog
kongresa do po~etka Prvog balkanskog rata 1912. godine, JI^, br. 3–4, Beograd 1970, 122.