Page 182 - Zbornik 27

NZ27/2003 MIGRACIONI POKRETI ... 185

44
na manjina u hri{}anskoj dr`avi. Bo{njaci su se naro~ito bojali uticaja katoli~ke
crkve i prozelitizma, {to je kod njih stvaralo te{ko psiholo{ko raspolo`enje, pa }e
to biti jedan od razloga iseljavanja. Ve} 1878. zabilje`eni su u Hercegovini i prvi
45
pojedina~ni slu~ajevi pokr{tavanja. Mostarski biskup fra Pa{kol Buconji} kupo-
vao je imanja iseljenih Bo{njaka iz Nevesinja i Bijelog Polja i na njima naseljavao
46
katoli~ko stanovni{tvo iz ljubu{kog i mostarskog kotara. Samo je neuspjeh pre-
govora bo{nja~kih i srpskih predstavnika u Sarajevu 1880. o zajedni~koj borbi za
47
ostvarenje autonomije ili prisajedinjenje Srbiji, BiH ostavio u relativnom miru.
Ulazak okupacione vojske u BiH kod obi~nog muslimanskog svijeta poja-
~avao je strah da }e sa slobodom izgubiti i ono {to je sa~injavalo su{tinu njegovog
`ivota, vjeru, obi~aje i dotada{nju premo} islama kao zvani~ne vjere u njegovoj
otad`bini. S obzirom na iskustva i sve ono {to se de{avalo u okru`enju, njemu je iz-
gledalo nemogu}e da `ivi u jednoj inovjernoj dr`avi, a da ne bude progonjen zbog
pripadnosti islamu. Vladimir ]orovi} je njihovo stanje rezignacije ovako opisivao:
»Oni su se, najpre, utu~eni porazom ili selili u masama u Tursku, da tamo me|u tu-
|im elementom u bednim prilikama propadnu, ili su upadali u potpunu apatiju, pre-
48
daju}i se k’smetu, da stvari idu kako idu«. Potpune podatke o iseljavanju je te{ko
ustanoviti zbog nedostatka vjerodostojnih izvora. Jedan od razloga je i stihijnost ise-
ljeni~kog pokreta 1878. godine. U prvih pet godina nakon okupacije seoba je bila »i
49
bezglava i katastrofalna, o tome nema sumnje«. Nakon imenovanja Benjamina
Kallaya u junu 1882. za zajedni~kog ministra finansija, postepeno je u BiH zao{trena
iseljeni~ka politika. Molbe za iseljavanje su i dalje mahom pozitivno rje{avane, uz
po{tivanje administrativne procedure. Kallay nije zastupao stanovi{te o potpunom
iseljavanju Bo{njaka jer bi to izazvalo promjenu etni~ke i konfesionalne ravnote`e u
BiH, {to bi ote`alo polo`aj Monarhije na Balkanu. Od sredine osamdesetih godina
XIX stolje}a zato je popustio pritisak na Bo{njake. Planovi Austro-Ugarske o prodo-
ru prema Solunu, preko Sand`aka i Kosova, gdje je `ivjelo brojno, iako etni~ki i je-

44 Upor. M. Rizvi}, Bosansko-muslimanska knji`evnost u doba preporoda 1887–1918, Sarajevo
1990, 14; [. Filandra, Bo{nja~ka politika, 12–13; M. Imamovi}, Pregled istorije genocida nad
Muslimanima u jugoslavenskim zemljama, Glasnik, Rijaset IZ u SFRJ, br. 6, Sarajevo 1991, 683.
45 H. Hasandedi}, ^etiri slu~aja pokr{tavanja muslimana u Hercegovini za vrijeme austrougar-
ske uprave, Glasnik, Rijaset IZ u SFRJ, Sarajevo 1991, 726; op{ir. S. Band`ovi}, Muhad`iri iz
Hercegovine u Sand`aku nakon 1878. godine, Hercegovina, br. 13–14, Mostar 2001, 137–168.
46 Spisi islamskog naroda Bosne i Hercegovine — u stvari vjersko-prosvjetnog ure|enja i samou-
prave, Mileti}eva {tamparija, Novi Sad 1903, 115; E. Imamovi}, Porijeklo i pripadnost stanov-
ni{tva Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1998, 109; upor. M. Boji}, Historija Bosne i Bo{njaka,
Sarajevo 2001, 150.
47 M. Ekme~i}, Karakteristike Berlinskog kongresa 1878. godine, Prilozi, br. 18, Sarajevo 1981, 90.
48 V. ]orovi}, Muslimansko pitanje, Budu}nost, I, sv. 1, Sarajevo 1919, 3–5, upor. \. Miki}, Ba-
nja Luka na Krajini hvala, Banjaluka 1995, 351; S. Band`ovi}, Balkanski muhad`irluk, Mak,
br. 15–16, Novi Pazar 1997, 131.
49 Upor. A. Nametak, Nacionalno osje}anje bosansko-hercegova~kih muslimana iseljenih u Tur-
sku, Usta{ki godi{njak 1942, Zagreb 1941, 213; N. Seferovi}, Kolonija hercegova~kih Musli-
mana u Kajzeriju u Palestini, Zbornik radova Etnografskog instituta, knj. 12, Beograd 1981, 50.