Page 45 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 44-2021

Novopazarski zbornik, 44/2021, str. 41-77 45

vidjele mnogo smisla u rasipanju svojih snaga na pokušaje da ih pokore. U Bijelom
30
Polju, Bihoru, Rožaju i njihovoj okolini, muslimansko stanovništvo se pominje
već u trećoj deceniji XVI stoljeća. Do početka XVIII stoljeća muslimansko
31
stanovništvo je brojnije bilo zastupljeno u Ćeklićima, u Crmnici, Ceklinu. Na
Cetinjskom polju postojale su tri džamije. Borbu protiv lokalnih muslimana
32
započeo je vladika Danilo Petrović (1670-1735), čiji je rad na „istrazi poturica“ -
muslimana koji „nekćeše... da se pokrste“, služio kao putokaz u daljem suzbijanju
islama. Istrebljenje „lažljivih i nevernih poturica“ dobija značaj „ritualnog, epskog
očišćenja“. Tradicija o „Božičnoj“ istrazi u Ćeklićima, Crmnici i Ceklinu, krajem
33
XVII i početkom XVIII stoljeća nije uzimala u obzir da se to desilo upravo na jedan
od najznačajnijih pravoslavnih bogosluženja u godini, čiji se sadržaj može sažeti u
poruci: „Mir Božji, Hristos se rodi“. Bilo je to djelo „natplemenske organizacije“
(S. Vukosavljević).
34
Prikazujući „istrebljenje poturica“ u Gorskom vijencu sam Njegoš je,
prelaskom sukoba u kosmički duel dobra i zla, stavio muslimane u trajno stanje
različitosti onih drugih. Nije krio uvjerenje da su „Turci najgori narod“. Artur
36
35
Dž. Evans je pisao da bi Crna Gora odavno postala „turski pašaluk da nije njen
najveći vladika pronašao onako užasan lek“. Ruski pukovnik Pučkov (С. Ю.
37
Пучков) izvještavao je 1759. o Crnogorcima kao „divljem narodu“ koji ne drži
do zakona („дикий народ2, „лукавом и коварном, не имеющем „никаких
прав и законов“). Pučkov je u Crnogorcima vidio spoj „lukavog pravoslavlja,
38

30 Džuda, T. (2003). Srbi: Istorija, mit i razaranje Jugoslavije. Beograd. 56.
31 Na području Podgorice i njene okoline krajem XVI stoljeća bilo je oko 30% muslimana,
a u srednjovjekovnom Žabljaku, bilo je tada oko 67% muslimanskoga stanovništva. U
Spužu je oko 1570. postojala nahija s pet sela u kojima su većinu stanovništva činili
muslimani.
32 Hadžijahić, M. (1990). Porijeklo bosanskih Muslimana. Sarajevo. 124.
33 B. Aleksov, Viđenja verskih preobraćenja u formiranju srpske nacionalne svesti,
Helsinške sveske, br.18, Beograd 2004, 17.
34 Vladika Danilo o tome 1707. piše: „Onda ja dozovem Vučka Njeguša, Stanišu Velestovca
i Marka Dupljanina i rečem njima da oni pođu s njima i da prvi počnu biti Turke. I tako
pođoše na Božić, pređe zore, pobiše Turke Cetinske i Ćeklićke, koji nekćeše doći kod mene
da se pokrste.“
35 Seels, M. (1998). Vjera, historija i genocid u Bosni i Hercegovini. Glasnik. 1-2, 94-95.
Sarajevo: Rijaset IZ u BiH, Sarajevo.
36 Spasić, K. (1988). Njegoš i Francuzi. Zaječar. 121.
37 Evans, A. Dž. (1967). Ilirska pisma. Sarajevo. 141.
38 Открытие „братьев-славян“: Русские путешественники на Балканах в первой
половине XIX века, сост., коммент., предисловие М. В. Белов, Санкт-Петербург
2018, 571; П. С. Куприянов, Между “варварством” и “ братством”: балканские
славяне в материалах русских путешествий, Петербургские славянские и балканские
исследования, № 1, Санкт-Петербург 2019, 186.