Page 41 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 44-2021

Safet Bandžović UDK
Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu

TOKOVI I POSLJEDICE DEOSMANIZACIJE BALKANA
U XIX STOLJEĆU: NIKŠIĆKI I KOLAŠINSKI MUHADŽIRI
U SANDŽAKU

Sažetak: Balkan je u XIX stoljeću bio izložen snažnim deosmanizacijskim
procesima. Velika istočna kriza (1875­1878) rezultirala je krupnim geo­
političkim i demografskim promjenama, progonima i iseljavanjem muslima­
na iz novonastalih država. Među brojnim muhadžirima u Sandžaku, bili su i
oni iz kolašinskog i nikšićkog kraja, pristigli nakon dugotrajnih dramatičnih
zbivanja na tim prostorima koji su odlukom Berlinskog kongresa 1878. ušli
u sastav Crne Gore.

Ključne riječi: Osmansko carstvo, deosmanizacija, Crna Gora, muslimani,
Nikšić, Kolašin, Sandžak, muhadžiri.

Historiografija se ne bavi samo rekonstrukcijom prošlosti, već je, uz sve
teškoće, iskušenja i zamke, i tumači. Svi narodi na Balkanu imaju zasebne priče i
datume u svojoj memoriji, različite verzije prošlosti u odnosu na susjedne narode
koji su doživjeli isto iskustvo, ali iz svoje perspektive. Historija Osmanskog carstva
1
je i historija svih naroda koji su u njemu živjeli, uz sve razlike, memorisane datume
i priče. Sjećanja su podijeljena na pamćenje njegovih uspona i padova, posljedica
koja su ta stanja proizvela. Sporno je svako tumačenje na osnovu čitanja „crne
2
hronike“ u kojoj je sve strašno, ali ona nije mjerodavna. Dio je stvarnosti, „ali nije
ceo život“ (Olga Zirojević). Osmansko carstvo je u XIX stoljeću, pod unutarnjim
i spoljnim udarcima, upadalo u stalne krize, prepuštajući se vrtlozima „Istočnog
pitanja“. Ratovalo je u gotovo svakoj deceniji XIX stoljeća koga historičar Ilber
Ortajli (İlber Ortaylı) naziva „najdužim vijekom Carstva“, koji karakterizira i kao
vrijeme modernizacijskih procesa; Iznutra su ovo carstvo destruirali hrišćanski
3
narodi, a spolja velike sile, postajući utočište ogromnog broja muhadžira sa
izgubljenih teritorija. Iza raznih statistika i procjena nalaze se ljudi i njihovi udesi.
4
1 Himene, H.A.R. (2012). Senke varvarstva: sučeljavanje kolektivnih sećanja u bivšim
jugoslovenskim republikama. Balkanija. 3, 139. Beograd; Đerić, G. (2009). Stereotip i
studije o Balkanu. Antropologija. 9, 12-14. Beograd.
2 Todorova, M. (1999). Imaginarni Balkan. Beograd. 282.
3 Ortajli, I. (2004). Najduži vek imperije, Beograd.
4 Ćorović, V. (1936). Stvaranje nezavisnih država na Balkanu. U: Knjiga o Balkanu I.
Beograd. 209.