Page 281 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 44-2021

Novopazarski zbornik, 44/2021, str. 279-296 281

Ako je tako, zaista je opravdano pitanje zašto je doprinos osnovne škole
razvoju čovjeka i savremenog građanina ove oblasti, građanina Srbije, građanina
Evrope i svijeta nije više bio tema naučnog, najprije pedagoškog proučavanja, ana-
liza i kritike, bilo saznajne, bilo umjetničke, bilo sociološke, jer osnovna škola jeste
jedan od stubova socijalizacije, podruštvljavanja djece i omladine?
Zato što je od presudnog utjecaja na vaspitanje i obrazovanje svih građana
na određenom uzrastu, osnovna škola je veoma osjetljiva na promjene i češće je
objekt promjena nego bilo koja druga institucija obrazovanja. To je najdinamičniji,
najpromjenljiviji, iako u izvjesnim parametrima, naprimjer, njene postojanosti u
sistemu obrazovanja, i konstantan i kontinuelan dio obrazovanja. Promjene u os-
novnim školama su najčešće jer je neophodno njihovo stalno prilagođavanje dru-
gim promenama i životu i u društvu. Osnovna škola nije ni u minulom stoljeću, a
svakako ne ni sada, mogla biti predmet ukidanja, niti nekog modela organizacije
koji bi bio djelo nekog kratkog roka, niti može biti objekt sužavanja, ograničavanja
njenog dometa, obuhvatnosti. Programi osnovne škole su najstabilniji, jer kako za-
mijeniti opismenjavanje, čitanje, aritmetiku, algebru, geometriju, znanja o prirodi u
osnovnoj školi? Po najvažnijim svojim obilježjima promjene u osnovnim školama
drugačije su nego drugdje u sistemu obrazovanja.
Kako je osnovna škola ove oblasti škola nerazvijenog područja Srbije, kako
se i u kojim domenima održava ta nerazvijenost i zaostajanje osnovne škole? Ne
zaostaju naselja, varoši i sela, privrede, poljoprivrede, industrije, trgovine ove obla-
sti, zato što je zaostala osnovna škola, već sasvim obrnuto, osnovna škola zaostaje
zato što su drugi činioci života – ljudi – zasnovani i prihvaćeni na nižem nivou, na
nižim standardima, te zaostalost otuda prelazi, zahvata i osnovnu školu! Šta onda
osnovna škola može učiniti da se izbavi iz rama zaostalosti, kako se u toj školi
mogu pomoći svi drugi koji donose i savlađuju programe razvoja, projekte bjek-
stva iz nerazvijenosti i zaostalosti?
Tema dolazi do bitnog stava, koji može biti uspješniji ili neiskazan i ar-
gumentovan, ali on glasi: osnovna škola pomaže izlazak iz nerazvijenosti, ona
obrazuje i vaspitava ljude koji neće prihvatiti narazvijenost, već će je savladati ili
umanjiti radom, kulturom, snagom volje i znanja, ljudske odlučnosti i umnosti.
Ideja o ekonomskoj svrsishodnosti obrazovanja jedna je od najznačajnijih ideja
u području obrazovanja (Grubb i Lazerson 2004:86). Ona je posebno afirmisana
u teoriji ljudskog kapitala, koja, manje ili više, uvjerljivo elaborira stanovište da
se ekonomski razvoj prvenstveno može postići putem ulaganja u ljude, posebno
u njihovo obrazovanje. U području socijalne i ekonomske politike, obrazovanje
je steklo status osnovnog instrumenta ekonomskog rasta, individualnog napretka,
smanjenja siromaštva i socijalne isključenosti. Nezamjenljiva i neizbježna uloga
obrazovanja u socijalno-ekonomskom razvoju, u socijalno-ekonomskoj politici i
politici obrazovanja konvertovana je u nepokolebljivu vjeru u obrazovanje.
Vremenski okvir teme obuhvata zaključke u vezi s periodom od 1912. godi-
ne pa do danas, dakle više od jednog stoljeća. Osnovna škola s početka XX stoljeća