Page 282 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 44-2021

282 S. Šehović, A. Džanković, Bolja osnovna škola – bolja budućnost mladih

razlikuje se od osnovne škole XXI stoljeća: najmanje koliko se razlikuju počeci
XX i XXI stoljeća u općem smislu! To je razdoblje moguće proučavati. Kada su
Novi Pazar, Sjenica i Tutin pripojeni Srbiji, Beograd nije imao 30 000 stanovnika.
Danas ih ima blizu dva miliona. Šta je bilo sa električnom energijom na početku
prošlog vijeka, saobraćajem i saobraćajnim sredstvima; kako su ljudi stanovali,
hranili se, putovali, kako su se obavještavali o zbivanjima u svijetu, kako su se
liječili? Period koji je tema ovog rada jeste epoha velikih promjena! Novi je vijek
donio digitalnu revoluciju i promijenio sve civilizacijske tokove. Da li se i osnov-
na škola izmijenila u mjeri koje su u životu čovjeka obilježile i druge promjene?
Ova tema treba doprinijeti da se odgovor na to pitanje dobije, što potpuniji, što
tačniji, što bolje argumentovan. Pri tome se ima u vidu da tema nije osnovna ško-
la u sistemu obrazovanja Grčke, Španije ili Turske, već osnovna škola u sistemu
obrazovanja Srbije, čime je istraživanje jasno određeno prema tome kakve će argu-
mente tražiti, u kojim bibliotekama, u kojim arhivima, dokumentarcima, u kojim
mjestima i osnovnim školama, od kojih učenika. To je metodološki jasno odredilo
ovo istraživanje te rad i jeste rezultat tih napora i raspoloživih izvora proučavanja.
Tema ima vremenski okvir vrlo precizno određen, ali i geografski, histo-
rijski, politički, ekonomski, dakako i prosvjetni prostor koji čini ova oblast kao
prostorna lokacija teme kroz određeno vrijeme od 108 godina te se proučavanja
moraju zasnivati na razumijevanju života, položaja građana, zakonitosti i pravilno-
sti u razvoju date sredine, ali i tradicije i savremenih faktora koji utječu na položaj
osnovne škole i njenih učenika. Time su određeni i zaključci kako u pogledu izvje-
snih ocjena stanja i okolnosti pod kojima je zasnivana i razvijana osnovna škola,
ali i prijedlozi da se primjenom kriterija nauke o vaspitanju osnovna škola dalje
još uspješnije prilagođava aktuelnim potrebama razvoja i izazovima budućnosti. U
ovom smislu zaključci se odnose na prosvjetnu politiku, na sistem obrazovanja, na
zasnivanje i mrežu osnovnih škola ove oblasti, na organizaciju rada, na nerazvije-
nosti i razvijenosti u osnovnim školama i u ovoj oblasti.

Prosvjetna politika

U političkim i pedagoškim krugovima Srbije, prosvjetna politika ili poli-
tika obrazovanja (obrazovna politika) određivane su kao strategija obrazovanja,
rjeđe kao način raspolaganja materijalnim i kulturnim dobrima zemlje za potrebe
obrazovanja (Nedović i drugi). U vremenu na koje se odnosi ovo proučavanje,
prosvjetna je politika najviše postigla u zasnivanju osnovnih škola i obuhvatu sve
djece obaveznim osnovnim školovanjem od sedme do petnaeste godine. Nije zane-
marljiv ni intenzivan rad u Srbiji na uređenju i organizaciji osnovnog obrazovanja i
uspostavljanju racionalne i obuhvatne mreže osnovnih škola koja odgovara nazna-
čenim opredjeljenjima u prosvjetnoj politici. Svakako da je pomak i u digitalnom
smislu više nego uočljiv jer su obezbijeđeni uslovi za početak uvođenja digitalnih
udžbenika koji nisu samo trend, već i odgovor na realnu potrebu u vremenu u kome