Page 133 - Zbornik 39

Azra Hodžić-Čavkić UDK 811.163.4(497.6)’373.7
Filozofski fakultet 811.163.4(497.6)’373.45
Univerzitet u Sarajevu

FRAZEMI BOSANSKOG JEZIKA IZ RELIGIJSKOG
DISKURSA ISLAMA
(Na korpusu „Sandžačkog frazeološkog rječnika“ Abdulaha Mušovića)

Sažetak: U radu se raspravlja o frazemima čije komponente semantički uk-
ljučuju religijski diskurs baziran na Kur’anu kao izvoru duhovnosti i sva-
kodnevnoj praksi muslimana. S obzirom na poziciju jezika Kur’ana u odno-
su na prijevode Kur’ana na bosanski jezik, oblici frazema koji se formiraju
oko kur’anskoga diskursa očekivano su sastavljeni od kombinacije leksema
slavenskoga i orijentalnoga porijekla. Uglavnom je leksema orijentalnoga
porijekla proizašla iz kur’anskoga teksta čime se jasno može ukazati na takvu
vrstu veze. Korpus ovoga istraživanja uglavnom jesu frazemi koje je zabil-
ježio „Sandžački frazeološki rječnik“ iz februara 2016. godine autora Abdu-
laha Mušovića.

Ključne riječi: frazemi, Kur’an, metaforička motiviranost, metonimijska mo-
tiviranost, kognitivna lingvistika, sandžački dijalekt, bosanski jezik

UVODNE NAPOMENE

Sandžački je dijalekt peti dijalekt bosanskoga jezika. Riječ je o nedovolj-
no istraženom jezičkom izrazu i u posljednje se vrijeme velika pažnja i napor
ulažu kako bi se rasvijetlio i na neki način kodificirao i sačuvao ovaj dijalekt.
Podsjećanja radi, sandžački je dijalekt djelomično bio dijelom zanimanja Danila
Bajraktarevića koji je u svojoj doktorskoj disertaciji 1966. godine naziva „No-
vopazarsko-sjenički govori“ opisao i pokušao istaći granice ovih govora iako se
1
dosljedno u navedenoj disertaciji ne navodi naziv ovog dijalekta. Zatim su se i
2
1 Bajraktarević, Danilo (1966) Novopazarsko-sjenički govori, u: Srpski dijalektološki zbornik,
knj. XVI, Beograd
2 Bajraktarević napominje kako novopazarska zona predstavlja čistu ekavsku oblast gdje je i dugo
i kratko jat zamijenjeno refleksom e i gdje je u upotrebi starija akcentuacija. Ove karakteristike
čine da se ova govorna skupina približiva kosovsko-resavskom dijalektu srpskoga jezika. Južni
dio ove zone, po Bajraktareviću, mjesto kratkog jata ima uvijek refleks e, a kod pravoslavnih
refleks e i refleks ije. S današnje tačke gledišta, vrlo je teško povjerovati u ovako opisano stanje
sandžačkoga dijalekta ili barem jednog njegovog dijela. Asim Peco ne smatra ovaj govor prijelaznim
govorom ijekavsko-ekavskog, mada se to može zaključiti na osnovu današnjeg izgleda. On navodi
da su razlozi za takvo mišljenje migraciona kretanja, zatim gubljenje njihovog ijekavskog karaktera