Page 47 - Novopazarski Zbornik 36

NOVI PAZAR NA MAPI SARAJEVSKIH TRGOVACA
1850–1867. G.

s posebnim osvrtom na prepisku Ibrahimage Handžije,
novopazarskog trgovca, i Gavre Jelića, sarajevskog trgovca

Hana Younis UDK 339.56(497.11)"1850/1867"
Institut za istoriju
Sarajevo

Apstrakt: U periodu 1850–1867. osmanska vlast je donijela nekoliko va-
žnih zakonskih akata za regulisanje trgovine unutar Carstva. Kako su novo-
proklamovani zakoni, a posebno pitanje carina, utjecali na razvoj trgovine
u Bosanskom ejaletu/vilajetu, a samim tim i na trgovinu Sarajeva i Novog
Pazara analizirano je u radu. Da li su ovi zakoni primjenjivani i poštova-
ni na najvažnijem unutrašnjem carinskom prelazu u Bosanskom ejaletu, u
Novom Pazaru, ili ne — posebno je važno pitanje na koje rad ukazuje. Pored
toga, rad razmatra kakav je poslovni odnos bio između trgovaca ove dvije
čaršije, kao i na osnovu čega se on izgrađivao. Također se postavlja pitanje
koliko je važan Novi Pazar za trgovačke poslove, u odnosu na druge trgo-
vačke centre unutar Rumelije, za sarajevske veletrgovce. Rad pruža jednu
novu sliku o trgovini predstavljenu iz perspektive trgovaca, na koju ukazu-
je njihova poslovno-privatna korespodencija. Posebna pažnja usmjerena je
na analizu šest sačuvanih trgovačkih pisama između Ibrahimage Handžije,
novopazarskog trgovca, i Gavre Jelića, sarajevskog trgovca, kroz čiju malo-
brojnu sačuvanu prepisku se pokušava otkriti svijet u kojem su i na koji način
oni poslovali. Koliko je poslovni odnos podrazumijevao i prijateljski i privat-
ni jedno je od pitanja na koje, pored ostalog, analiza ovih pisama ukazuje.

Ključne riječi: trgovci, trgovina, reforme, carina, Sarajevo, Novi Pazar, Ibrahima-
ga Handžija, Gavro Jelić, Bosanski ejalet/vilajet, korespodencija, poslovni odnosi.

Sve do početka 19. stoljeća, perioda koji je gotovo u potpunosti izmije-
nio političko-društvene prilike Osmanskog carstva, trgovina kao privredna grana
nije predstavljala važan segment za njegovo ekonomsko jačanje. Međutim, u 19.
stoljeću kompletan sistem se reformisao i njegova ekonomska politika je u novim
okolnostima bila primorana da se mijenja.
Proklamovanjem Tanzimatskih reformi koje su obilježile ovo stoljeće
otvoren je put za intenzivan razvoj svih segmenata privrede i započet je dale-