Page 247 - Novopazarski Zbornik 36

254 Edina Kočan НЗ 36/2013

lom. Novim ZPP-om izvršena je preciznija formulacija odredbe kojom se reguliše
odnos raspravnog i istražnog načela. I pored toga što je prethodni ZPP u pogledu
prikupljanja procesnog materijala prebacio teret na stranke, praksa je pokazala da
i dalje imamo aktivan sud a pasivne stranke, te da se istražno načelo ekstenzivno
primenjuje.

a) Odnos raspravnog i istražnog načela

Novi Zakon o parničnom postupku je više nego prethodni ZPP naglasio
ulogu raspravnog principa u pogledu prikupljanja procesnog materijala tako što
je jasnije definisan odnos između raspravnog i istražnog načela, čime su dometi
inkvizicione uloge suda znatno suženi. Konkretizacija raspravnog načela izvršena
je kroz odredbe koje se odnose na tužbu, odgovor na tužbu, pravne lekove i drugo.
Kao i prethodni ZPP, i novi ZPP predviđa dužnost stranaka da iznesu sve
činjenice na kojima zasnivaju svoje zahteve i da predlože dokaze kojima se te či-
njenice mogu utvrditi (čl. 7. st. 1). Tužilac je dužan da u tužbi iznese sve činjenice
na kojima zasniva svoje zahteve kao i da predloži dokaze kojima se te činjenice
mogu utvrditi, dok je ista obaveza za tuženog predviđena kroz odgovor na tužbu.
Ukoliko stranka propusti da iznese neku činjenicu ili da predloži neki dokaz u
pismenom podnesku, ona to naknadno može učiniti na pripremnom ročištu ili
prvom ročištu za glavnu raspravu, ako pripremno ročište nije obavezno.
Teret tvrdnje kao i teret dokazivanja je na strankama i samo od njih zavisi
koje će se činjenice izneti i kojim će se dokaznim sredstvima utvrđivati njihova
istinitost. Stranke su prema prethodnom ZPP-u mogle iznositi procesni materijal
sve do zaključenja glavne rasprave. Novi ZPP ukinuo je takvu mogućnost time
što je u čl. 308 ograničio mogućnost iznošenja procesnog materijala na pripremno
ili prvo raspravno ročište za glavnu raspravu, ako pripremno ročište nije održa-
no. Odredba ovog člana predstavlja novinu u ZPP-u koja je rezultat uvođenja
38
vremenskog okvira u naš parnični mehanizam. Vremenski okvir predstavlja jednu
od najbitnijih inovacija ZPP-a koja ima cilj da unese izvesnost u dužinu trajanja
sudskog postupka, čime bi se ostvarilo pravo na suđenje u razumnom roku. Prema
pravilima novog ZPP-a, na početku parničnog postupka potrebno je da sud i stran-
ke zajedno odrede vremenski okvir za preduzimanje parničnih radnji. Vremenski
okvir se određuje rešenjem kojim se utvrđuju broj i vreme održavanja ročišta, ra-
spored izvođenja dokaza i preduzimanja drugih procesnih radnji, rokovi koje sud
određuje za pojedine radnje kao i ukupno vreme trajanja glavne rasprave. Zbog

38 Čl. 308. ZPP-a: „Stranka je dužna da najkasnije na pripremnom ročištu, odnosno na prvom
ročištu za glavnu raspravu ako pripremno ročište nije obavezno (član 302) iznese sve činje-
nice potrebne za obrazloženje svojih predloga, da predloži dokaze kojima se potvrđuju iznete
činjenice, da se izjasni o navodima i ponuđenim dokazima protivne stranke, kao i da predloži
vremenski okvir za sprovođenje postupka“ („Sl. glasnik RS“, br. 72/11).