Page 43 - NP Zbornik 46_DRUGO REVIDIRANO IZDANJE
P. 43

Novopazarski zbornik, 46/2023, str. 37-54                            43


               van. Stilski elementi, odnos prema individualnim karakteristikama, odnos pre-
               ma rodnim determinantama, sama forma figurine te njene tipološke karakteri-
               stike, u ovom konkretnom slučaju ukazuju na dva tipološki i hronološki različita
               skupa. Figurine 1 i 2 su jedna grupa, a figurina 3 se od njih u svemu navedenom
               razlikuje.
                   Figurine 1 i 2, a posebno figurina 1, gdje se to može jasno vidjeti, pripadaju
               ranijoj fazi razvoja vinčanske kulture. Glava je modelovana tako da odražava
               određenu individualnost, oči su kao predstavljene uglastim urezima, kao u naj-
               ranijoj fazi vinčanske, i poznoj starčevačkoj (Tasić 1973: 22),a ovnujski rogovi i
               generalna kentaurska forma, još uvijek ukazuju na individualnost.
                   Polne karakteristike, u vidu vulve, dojki i naglašenih bedara i gluteusa kao
               seksualni atributi žene, jasno seovdje vide na figurini 1, pa dijelom i na figurini 2.
               To je u suprotnosti s onim što u figuralnoj umjetnosti imamo na vrhuncu i poznom
               periodu vinčanske kulture, kada su rodne determinante potpuno nevažne, tj. nisu
               prikazane nikako (Petrović i Spasić 2009: 22). To je apsolutni antipod svemu što
               na drugim mjestima i kulturama u neolitu imamo, gdje je figuralno predstavlja-
               nje žene jedna od najvažnijih karakteristika neolitske figuralne umetnosti (Burić
               2014: 46).
                   Ako posmatramo figurinu 1, a zbog istovrsnosti u onim dijelovima u kojima
               je očuvana to važi i za figurinu 2. U pitanju je uspravna figura, još uvijek stupaste
               osnove. To se vidi preko rješenja vrata, struka i nogu, što su karakteristike sta-
               rije faze razvoja vinčanske figuralne umjetnosti (Tasić 2008: 144).Uslovno, zbog
               činjenice da su pronalasci „slučajni” i nije im prethodilo istraživanje lokaliteta,
               ali na osnovu stilskih karakteristika, možemo ih smjestiti u kraj 6. milenija prije
               nove ere.
                   Figurina 3, od koje je sačuvana samo glava, ne pruža dovoljno informacija
               koje bi pomogle datovanju. Ono što je primjetno jeste razlika u odnosu na dvije
               prethodno spomenute figurine. Razlika se ogleda prije svega u apsolutnoj she-
               matizaciji, gdje je glava potpuno trougaone forme, bez ikakve individualne ka-
               rakteristike. U odnosu na figurine 1 i 2, a na osnovu razvoja figuralne plastike u
               vinčanskoj kulturi (Ibidem.), figurina 3 je mlađa.
                   Fragment žrtvenika ukrašen paralelnim linijama plitko urezanim u glinu, sa
               bordurama i romboidnim motivima, kao usamljeni predmet ne daje neku moguć-
               nost za datovanje; međutim ukoliko primijetimo sličnost s keramikom s lokaliteta
               Naprelje (Premović Aleksić 2014: 126) koje se nalazi u relativnoj blizini lokaliteta
               na kom je pronađen fragment žrtvenika, može se pronaći izvjesna analogija u
               načinu ukrašavanja.
                   Naprelje je, naime, hronološki određeno kao lokalitet iz kasne vinče, odno-
               sno vinčansko pločnički tip (Garašanin 1969: 82).To se svakako ne može preslika-
   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47   48