Page 48 - NP Zbornik 46_DRUGO REVIDIRANO IZDANJE

48 Mustafa Baltić, Neolitske figurine iz zbirke muzeja “Ras”...

U ovom slučaju, „muški” simbol ovnujskih rogova, primijenjen na ženske
atribute na tijelu uvodi nas u novi koncept kao jedno od mogućih značenja koje se
sa figurina može iščitati, a to je koncept vitalnosti. Naime, vitalnost se posmatra
kao međusobna povezanost tri elementa: plodnosti, domestikacije i životne sile
(Verhoven 2002: 249). To može biti ključno za neolitske zajednice, čija održivost
prvi put zavisi umnogome od njih samih. Na konkretnim antropomorfnim figu-
rinama imamo direktno ili indirektno sve elemente. Plodnost kroz prikaz žene
(analogija sa konceptom Magna mater), životna sila kroz prikaz ovnujskih rogova,
i vjerovatno stočarstva kao predominantnog zanimanja zajednice, i naravno pri-
pitomljavanja, ali mnogo više pripitomljavanja prostora, jer se figurine nalaze u
kućama kao simbolom sedentarizma i kultivisanja (Hoder 1990; Bejli 2005). Iste
binarne opozicije mogu se primijeniti i na primjeru žrtvenika koji je uvijek vezan
za prostor domusa, kultivisanosti, što je u konačnici jedan od koncepata na kojem
počiva vinčansko društvo (Spasić i Crnobrnja 2014: 195).
Ovaj koncept ne može se primijeniti na mlađe faze, pa samim tim i za figu-
rinu 3, koja nema nijednu od spomenutih karakteristika, a i društvene okolnosti
u tim fazama razvoja vinčanske kulture potpuno su drugačije, i opstanak samo-
održive proizvođačke zajednice nije upitan, te se ne mora ideološki manifestovati.
Moguće je da figuralna umjetnost evoluirala iz smjera direktnog, jasnog predstav-
ljanja, kada je posmatrača trebalo ubijediti u duhovne poruke predmeta, do sim-
boličkog, kad je znanje o značenju već postojalo i bilo dio društveno prihvatljivog
ponašanja.
Da li nam neolitska figuralna plastika može nešto više reći o međusobnim
odnosima i strukturi zajednice, njenom uređenju i svakodnevnom životu poje-
dinca ili se ovakvim pristupom mogu ustanoviti samo ideološke norme, sistem
vjerovanja i kosmologije vinčanskog čovjeka? Svakako da mogu, pojedini autori
na osnovu distribucije i morfologije figuralne plastike unutar naselja, govore o
horizontalnoj društvenoj stratigrafiji, odnosno potvrđuju vertikalnu egalitarnost,
ali i razlike unutar domaćinstva, bilo da je ono osnovno ili složeno (Vuković
2022: 829). Na primjeru figurina koje su predmet ovog rada navedeno tumačenje
ne može se ni potvrditi ni odbaciti.

Ikonografija figurina nam u ovom konkretnom slučaju ne daje odgovore na
to kakvu su odjeću nosili i na koji način su ukrašavali, što je čest slučaj kod figu-
ralne plastike, iako pojedini autori smatraju da tvorci figurina često preslikavaju
svijet koji ih okružuje – ne imitativno naravno. (Jovanović 2011: 40). Samo je
figurina 1 ukrašena ornamentikom koja ukazuje na pojas i nakit, jer je donji dio
tijela otkriven.