Page 119 - NP Zbornik 46_DRUGO REVIDIRANO IZDANJE

Novopazarski zbornik, 46/2023, str. 115-126 119

slagali su se sa komunističkom vlašću da je potpuna pokrivenost žene simbol
njene obespravljenosti i degradacije u društvu.
Monografija Historija vela, zara, peče i feredže u Sandžaku autora
prof. dr. Hivza Gološa predstavlja vrlo objektivan i dragocjen naučni prilog
historijskom, vjerskom, sociološkom, kulturološkom i tradicionalnom, ali i
administrativno-pravnom situiranju i shvatanju ovakvog načina odijevanja
muslimanki Bošnjakinja u Sandžaku i šire. Na početku svoje monografije autor
stavlja akcenat na period poslije Drugog svjetskog rata, prikazujući odnos
jugoslavenskih komunističkih vlasti prema kulturnom i nacionalnom identitetu
sandžačkih Bošnjaka sredinom XX vijeka. Autor vrlo precizno kroz obilje
originalne historijske građe, zakonskih normativnih akata, nudi projekciju
kolektivnog doživljaja Bošnjakinja ali i individualne drame vernica nakon
zabrane nošenja zara i feredže 1951. godine.
Možemo reći da ovaj rad predstavlja povijest odijevanja žene muslimanke, od
prvog dolaska islama na ovaj teritorij pa do danas, prikazujući žene koje su, ovisno
o vladajućoj političkoj situaciji u zemlji, vodile neprekidne borbe za slobodan
izbor i očuvanje tradicije. Činjenica da nijedan historijski događaj ili epoha nisu
ostavili tako duboke tragove kod jugoslavenskih naroda kao pojava i uloga Turaka
na Balkan (Dvorniković 1939: 307). „Dolaskom Osmanlija Balkan je obogaćen
novom religijom, pismom, kulturom i arhitekturom. Što se tiče oblačenja žena,
Osmanlije su donele novi način oblačenja: žene su nosile veo, zar, peču i feredžu
o kojima će u ovoj knjizi biti temeljito razmatrano” (Gološ 2022: 42).
Fokusirajući svoja interesovanja na jednu nesvakidašnju temu, sa obilježjima
bošnjačkog, ali i drugih kulturnih naslijeđa, o kojima autor, vrstan istraživač i
zanimljiv narator pedantno izlaže svojim čitaocima sa željom da podstakne mlađe
istraživače da nastave da se bave ovom tematikom.
Možemo reći da ovaj rad predstavlja povijest odijevanja žene muslimanke,
od prvog dolaska islama na ovaj teritorij pa do danas, prikazujući žene koje
su, ovisno o vladajućoj političkoj situaciji u zemlji, vodile neprekidne borbe za
slobodan izbor i očuvanje tradicije. Aktuelnost ove problematike i diskriminacije
njihovog hidžaba prisutan je u mnogim krajevima svijeta i poslije sedam decenija,
pa zato prof. dr. Ahmed Bihorac u svojoj recenziji kaže: „Zato je ovo rad o odjeći,
koja je, zapravo, više od odjeće. Rad osvjetljava određene kodekse odijevanja,
koji su važili u određenim islamskim zemljama, kao posljedica pred islamske
tradicije” (Gološ 2022: 10). O ovim dijelovima odjeće su pisali mnogi bošnjački
autori kao Zija Dizdarević u djelu Majka, Jasmina Musabegović u djelu Skretnice
i drugi. To naravno nije bio lak zadatak jer su se javili mnogi koji nisu odobravali
skidanje zara i feredže.