Page 122 - NP Zbornik 46_DRUGO REVIDIRANO IZDANJE

122 Ahmed A. Bihorac, Kemal Džemić, Historijska uloga zara...

Kako je sve to počelo?

Kako je sve počelo između dva svjetska rata, još prije dolaska komunista na
vlast, gdje su se još tada, među bošnjačkim intelektualcima, vodile rasprave o zaru
i feredži, to je nastavljeno na Kongresu muslimana intelektualaca 1928. godine
u Sarajevu, gdje je postavljeno pitanje očuvanja zara i feredže, kao tradicionalne
nošnje ili prihvatanje neke druge savremenije nošnje.
Tada je nastala sintagma, koja se koristila, prilikom debata „otkrivanje
muslimanke”, što je podrazumijevalo, prema štampi toga vremena, otkrivanje
lica muslimanki, sklanjanje vela sa lica. Nije bilo pomena o skidanju marame,
gdje su se vidjele slike žena toga vremena kako skidaju zar sa lica, a ostavljaju
maramu na glavi.

Inicijatori kongresa zauzeli su stav da su muslimanke bile u nezavidnoj
situaciji, da je njihovo stanje bilo zabrinjavajuće kada je bilo obrazovanje i
zapošljavanje u pitanju i da im zar i feredža smetaju da se društveno angažuju, a
takav njihov stav je podržao i reisul-ulema Džemaludin Čaušević, što je naišlo na
osudu jednog dijela uleme i sarajevskog medžlisa IZ, koji je opovrgao mišljenje
reisa Čauševića, govoreći da je to osnivanje petog kemalističkog mezheba u BiH.
7
Poznat je, takođe, primjer Vahide Maglajlić, jedine muslimanke koja je bila
proglašena za narodnog heroja, između 64 žene Balkana, jedine od ukupno 9 iz
BiH. Rođena je u uglednoj muslimanskoj porodici, ali se razlikovala od svih po
svom buntovnom ponašanju. Prva je skinula zar i skratila kosu u znak protesta
protiv ponižavanja žena, na iznenađenje i šok porodice i uleme, još prije Drugog
svjetskog rata. Bila je duboko pogođena očevom odlukom da joj zabrani da ide na
studije u Zagreb.
Nakon završetka II svjetskog rata, pod vlašću komunističke partije u
Jugoslaviji, došlo je na red pitanje skidanja zara i feredže. To se pitanje postavilo
prvi put na II kongresu AFŽ-a održanom 1947. god. u Sarajevu, gdje je donesena
rezolucija o pokretu muslimanki za skidanje zara i feredže. Pokretač ove akcije je
bilo AFŽ, pod direktivom KPJ, koja je bila zadužena za popravljanje položaja žena
u Jugoslaviji. Akciju su vodili aktivisti koji su bili članovi KP, čije su drugarice
(supruge) imale zadatak da budu primjer. Akcija je bila neuspješna, o čemu
svjedoče različiti izvještaji područnih organa AFŽ-a centrali AFŽ-a u Sarajevu.
Islamska zajednica nije inicirala ovaj pokret, već se ovom prilikom priključila
izvršavajući legitimizaciju politike drugih faktora, potvrđujući da sa vjerskog
stanovišta ne postoji nikakva prepreka za skidanje zara i feredže, ponavljajući

7 O tome se može više naći u članku Reis i veo francuskog orijentaliste Ksavijera
Bugarela koji je dostupan u sveskama Instituta za historiju u Sarajevu.