Page 117 - NP Zbornik 46_DRUGO REVIDIRANO IZDANJE

Novopazarski zbornik, 46/2023, str. 115-126 117

O ovom pitanju ima solidan broj naučnih radova. Podsjećamo na djelo
Adnana Jahića: Muslimansko žensko pitanje u Bosni i Hercegovini – žena u
intelektualnom i društvenom životu Bošnjaka od aneksije do Zakona o zabrani
nošenja zara i feredže (1908–1950) objavljeno u Zagrebu 2017. godine. U
knjizi je prikazan veliki broj arhivskih fondova i zbirki iz Arhiva Bosne i
Hercegovine, Arhiva Hercegovačko-neretvanskog kantona, Arhiva Jugoslavije
i drugih ustanova. Navedeno je pedeset primarnih izvora, objavljenih radova,
službenih publikacija, čuvanih u navedenim ustanovama, a koje je autor koristio
pri izradi svoje studije. U monografijama ovog tipa je dato puno podataka
iz tog poluvjekovnog perioda u Bosni i Hercegovini u kojima je temeljito
istraženo muslimansko žensko pitanje od aneksije Bosne 1908. godine sve
do donošenja Zakona o zabrani nošenja zara i feredže 1950. godine. Značaj i
pitanje tradicionalne odjeće muslimanki u SFRJ, Bosni i Hercegovini i naročito
u Sandžaku izazvalo je brojne rasprave i potrese u državi. Političke turbulencije
u društvu su bile dugotrajne i različite. One su motivisale prof. dr. Hivza Gološa
da kroz svoja istraživanja, duže od par decenija, prouči, objelodani i podijeli ih
sa nama. Monografija Historija vela, zara, peče i feredže u Sandžaku, autora
prof. dr. Hivza Gološa predstavlja vrlo objektivan i dragocjen naučni prilog
historijskom, vjerskom, sociološkom, kulturološkom i tradicionalnom, ali i
administrativno-pravnom situiranju i shvatanju jednog načina odijevanja, kao
fenomena, oblačenja muslimanki Bošnjakinja u Sandžaku i šire. Na početku
svoje monografije autor stavlja akcenat na period poslije Drugog svjetskog
rata, prikazujući odnos jugoslavenskih komunističkih vlasti prema kulturnom
i nacionalnom identitetu sandžačkih Bošnjaka sredinom XX vijeka. Autor vrlo
precizno, kroz obilje originalne historijske građe, zakonskih normativnih akata,
nudi projekciju kolektivnog doživljaja Bošnjakinja ali i individualne drame
vjernica nakon zabrane nošenja zara i feredže 1951. godine.
Knjiga prof. Gološa je, također, nastala na osnovu temeljito istražene literature,
službenih akata, različitih novina, publikacija i ostale periodike. Profesor Gološ
navodi bogatu listu korišćene literature, članaka, knjiga i brošura. Možemo istaći
da je monografija prof. Gološa znalački urađena studija o muslimanskom ženskom
pitanju, koje nisu otvorile muslimanke, već ga je pokrenula bošnjačka elita.
Knjige ovakvog karaktera, bez sumnje, rasvjetljavaju veoma tajanstveno vrijeme
obogaćujući naša saznanja o dosta nepoznatom segmentu historije Bošnjakinje
nudeći nam obilje historijskih podataka i analiza o mjestu, ulozi i perspektivi
bošnjačke žene u društvu. Autor nam nesebično nudi, na jednom mjestu, mnoge
dragocjene podatke o nošenju zara, feredže i vela, koji se mogu naći u brojnim
arhivima širom bivše Jugoslavije i svijeta, kao i radove raznih autora koji su
istraživali poslijeratni period.