Page 105 - NP Zbornik 46_DRUGO REVIDIRANO IZDANJE

Novopazarski zbornik, 46/2023, str. 103-114 105

ima za posljedicu stvarno ili potencijalno ugrožavanje zdravlja, razvoja i dosto-
janstva ličnosti djeteta i učenika ili zaposlenog (Branković 2010).
Nasilje i zlostavljanje može da se javi od strane: zaposlenog prema učeniku,
drugom zaposlenom, roditelju, odnosno staratelju ili drugom licu koje je preuzelo
brigu o djetetu i učeniku, djeteta i učenika prema drugom djetetu i učeniku ili
zaposlenom i roditelja prema svom djetetu, drugom djetetu i prema zaposlenom
(Popović-Ćorić 2012).
Nasilje i zlostavljanje može da se javi u vidu:fizičkog nasilja – ponašanje koje
može da dovede do stvarnog ili potencijalnog tjelesnog povređivanja učenika ili
zaposlenog; fizičko kažnjavanje djece i učenika od strane zaposlenih i drugih
odraslih osoba;psihičkog nasilja – ponašanje koje dovodi do trenutnog ili trajnog
ugrožavanja psihičkog i emocionalnog zdravlja i dostojanstva djeteta i učenika
ili zaposlenog;socijalnog nasilja – ponašanje kojim se isključuje dijete i učenik iz
grupe vršnjaka i različitih oblika socijalnih aktivnosti odvajanjem od drugih, ne-
prihvatanjem po osnovu različitosti, uskraćivanjem informacija, izolovanjem od
zajednice, uskraćivanjem zadovoljavanja socijalnih potreba;elektronskog nasilja
– zloupotreba informacionih tehnologija koja može da ima za posljedicu povredu
druge ličnosti i ugrožavanje dostojanstva i ostvaruje se slanjem poruka elektron-
skom poštom, SMS-om, MMS-om, putem veb-sajta, četovanjem, uključivanjem
u forume, socijalne mreže i sl. (Belančić, Nikčević i Milković 2013).
Vršnjačko nasilje u školama i van njih je problem sa kojim se udruženo mora-
ju boriti država, obrazovne institucije i roditelji. Rješavanje ovog problema jedan
je od najvećih izazova za obrazovne institucije 21. vijeka. Zbog toga, savremena
srednja škola primjenjuje i unapređuje preventivne metode kako bi spriječila sva-
ki vid vršnjačkog nasilja. Danas je identifikovana i pojava nasilja u virtuelnom
svijetu. Neke studije pokazuju da elektronsko nasilje polako zamjenjuje tradi-
cionalne oblike vršnjačkog nasilja ili da ova dva oblika koegzistiraju (Bojović,
Tomonjić i Jezdić 2018; Rančić 2018). Elektronsko nasilje je kontinuirano prisut-
nokod učenika tokom vremena kadaimajupristup internetu, dok se tranicionalni
oblici nasilja uglavnom vezuju za vrijeme boravka u školi ili na putuod kuće do
škole. Na pojavu vršnjačkog nasilja utiču sve promjene koje se događaju u druš-
tvenim strukturama (Zloković 2004).
Vršnjačko nasilje je namjerna, svjesna želja da se uznemiri, maltretira, za-
straši, nanese povreda drugoj osobi, vršnjaku. Dešava se da nastavnici iste škole
različito razumiju i definišu vršnjačko nasilje, različito tumače isto ponašanje tj.
različito percepiraju ponašanje učenika. Važno je među zaposlenima postići sa-
glasnost oko definicije vršnjačkog nasilja i definisati strategije postupanja u sluča-
ju da do njega dođe (Marković 2017).