Page 19 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 45

Novopazarski zbornik, 45/2022, str. 17-32 19

U ovom terenskom radu fotografisani su i pronađeni nišani iz harema dža-
mija, ali je iz Tikinog istraživanja izostalo objašnjenje nastanka najstarijih nišana.
Stoga u ovom ćemo se radu baviti najstarijim nišanima iz Novog Pazara.

Postanak nišana

Sa puno razloga se postavlja pitanje prošlosti i nastanka nišana kao nad-
grobnih spomenika. Kako je došlo do toga da se nišani klešu baš u oblicima koji su
poznati u našim krajevima? Gdje je i čime uslovljena prva pojava nišana uopšte?
Nažalost, tim pitanjima se arheologija i historiografija nije dovoljno bavila, zbog
čega nije ni moguće danas na njih dati potpune i sasvim sigurne odgovore. Bez
odgovora na ta pitanja nije moguće ni nišane kao svojevrsnu kulturno-umjetničku
pojavu u našim krajevima dokraja objasniti (Čelebić 2021: 98).
Na početku trebamo reći da su nišani kao nadgrobni spomenici u našim kra-
jevima počeli da se koriste dolaskom Turaka – Osmanlija. Š. Bešlagić piše u svom
radu da je Trajlić pomenuo da su Turci način obrade nadgrobnih spomenika primili
od Arapa, da bi ih u nešto izmijenjnom obliku donijeli i u naše krajeve, tj. u BiH.
5
Osmanskim osvajanjem bosanskih krajeva i njihov odnos sa novim podanicima,
odnosno mještanima, rezultirao je djelomičnom islamizacijom balkanskih naroda
koji su tu živjeli. Najstariji nišani među patarenskim stećcima zajedno su postav-
ljani u velikim nekropolama, zbog toga što su novi muslimani htjeli da ležeuz svoje
očeve i djedove tj. dobre Bošnjane (Nametak 1939: 31).
Nakon ovih izjašnjena o starim nišanima i ovim prvim susretima trebamo
isto reći da Bešlagić pominje da Grabrijan tvrdi da su ovi nišani porijeklom turski,
jer Arapi nisu poznavali nadgrobnike u obliku nišana. Međutim, ovi nišani možda
potječu iz Turkestana, tj. iz Azije, ali kako Bešlagić u nastavkui navodi: ovim se
pitanjem ostali naučnici nisu bavili. 6
Idući tragom najstarijih nišana preko Anadolije, pa sve do Azije, odakle su
i prvi Turci porijeklom, nalazimo da su oni još u predislamskom periodu imali po-
stavljene nadgrobne spomenike balbal. Pomenuti nadgrobnici postavljani su po-
četkom III vijeka naše ere vladarima i velikim ratnicima u obliku čovjeka kako bi
7
simbolizirali koliko su ljudi tokom rata ubili (Kafesoğlu 1976: 772–774). U nekim
istraživanjima otkriveno je da je ovo nadgrobno kamenje korišteno i za neke druge
svrhe. Pretpostavlja se da su ovi spomenici zapravo klesani u obliku mrtve osobe jer
pronađeni nadgrobnici su u obliku i ženskih i muških figura (Barthold 1947: 516).
5 Bešlagić,Š. (1978). Nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini,ANUBIH, Knjiga
30, Sarajevo, 14; Trajlić, S. M. (1940). Muslimanski nadgrobni spomenici. U Narodna
Uzdanica, Godina VIII, Sarajevo,193–194.
6 Bešlagić, Š. (1978). Nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini, ANUBIH, Knjiga 30, Sarajevo,
14; Pašić I. (2017). Od stećka do nišana u Bosni i Hercegovini, Preporod, Sarajevo, 24–28.
7 Yaşar Çoruhlu, “İskit – Hun Sanatında Tarihsel Devamlılık”, Kökler Yay Çeken Kavimlerin
Şafağı Dil, Arkeoloji, Tarih, Antropoloji, ve Etnografya Işığında Altay Halklarının Kökeni –
II. Cilt Arkeoloji ve Tarih (Haz. Sergen Çirkin), ÖTÜKEN, İstanbul 2021, 277–292. U ovom
članku i ovoj knjizi možemo razumjeti još bolje stanje o ovim nadgrobnicima.