Page 24 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 45

24 B. Čelebić, Nišani od XVI do XVII vijeka u Novom Pazaru

ukrasi u obliku cvjetnih vijenaca, spirala, cikcak ukrasa i slično. Često se i da-
18
nas nišani iz najranije faze mogu vidjeti u blizini, ali i u samoj nekropoli stećaka,
što govori u prilog činjenici da se nastavio kontinuitet života,ali i ukop umrlih
na istom mjestu. Prema našim istraživanjima možemo vidjeti da u bjelopoljskim,
petnjičkim, beranskim, rožajskim, pljevaljskim, novopazarskim krajevima postoje
nekropole stećaka nekada u razdaljini od nekoliko kilometara i to je dokazujuća
stvar, o čemu su govorili bosanskohercegovački istraživači. Drugo, treba reći da
19
na pomenutim lokalitetima neki posjeduju najstarije nišane u obliku stuba, ali na
njima ne vidimo reljefe pomenute. Bitno je navesti mišljenje Malkića, koji kaže da
su stela i stub kao sestra i brat: rastoše u porodici nišana. Stele, oblika uspravnih
ploča, nekada se završava ravnom ili zaobljenom površinom, ali najčešće kao krov
na vode dvije, razlikuje se od stubova, kao četvorostranih i ispravnih prizmi, koje
se u gornjem dijelu pretvore u piramidu i završe polukuglom ili se pretvore u valj-
kasti vrat okrunjen turbanom sa šiljastim završetkom – mudževezom. 20

Tipologija nišana

Najstariji nišani iz XV i XVI vijeka, kako smo već rekli, svojim formama se
odvajaju i razlikuju od stećaka i od nišana spočetka XVII vijeka. Prema Mehmedu
Mujezinoviću i Šefiku Bešlagiću nišani se dijele na četiri vrste (Prilog br. 1):
• nišani forme većih obeliska sa prikraćenim piramidama pri vrhu na koji-
ma je ispupčenje slično polulopti,
• nišani većih rustičnih stela koji se završavaju slično uspravnim stećcima
sa krovom na dvije vode,
• nišani sa nevješto izvednim turbanima, gdje ima čak i slučajeva da klesar
stavlja direktno turban na stelu,
• nišani sa velikim vratom na vrh sa isto velikim turbanom i u donjem dijelu
nekada pored četvrtastog stuba bude mnogokut (šestorokut i nekoliko). 21

18 Agović, M. N. Šehidski i drugi bošnjački nišani, Svjetski bošnjački kongres. Posted 18.
3.2013. Dostupno na: http://sbk.eu.com/izdvojeno/sehidski-i-drugi-bosnjacki-nisani-2/
(Pristupio 12. 9.2021.)
19 Čelebić,B. (2021). O bjelopoljskim (Bihorskim) stećcima kao dijelu neistražene
kulturno-istorijske baštine. U Istorijski zapisi 1-2, 153–176; Barjaktarović M. (1960).
O grobljima i grobovima u Gornjem Polimlju. U Glasnik Etnografskog Muzeja 22-23,
Beograd 220; Bešlagić Š. (1971). Stećci: kataloško-topografski pregled. Veselin Masleša,
Sarajevo, 427, 435.
20 Klinčević, N. (2021). Nišani u Bosni i Hercegovini.TDBB, Istanbul, 22–24; Malkić
M. (2008). Stećci i nišani.U:Takvim za 2009. godinu, Rijaset islamske zajednice u BiH,
Sarajevo,221.
21 Klinčević, N. (2021). Nišani u Bosni i Hercegovini. TDBB, Istanbul, 21; Bešlagić Š.
(1978). Nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini, ANUBIH, Knjiga 30, Sarajevo,
11; Mujezinović M. (1974). Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine. Knjiga I, Sarajevo,
Veselin Masleša, 10–11.