Page 23 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 45

Novopazarski zbornik, 45/2022, str. 17-32 23

sta veze sa oblicima najstarijih nadgrobnika koji se nalaze u Aziji, a to su balbali,
a nakon toga treba napomenuti i da su nadgrobnici u vidu stubova koji su donijeti
u Anadoliju ukrašeni raznovrsnim motivima. Ovi nišani su uglavnom seldžučki
i sa osmanlijama su došli do nas na Balkanu. S dolaskom ovih nadgrobnika naši
nadgrobnici dobili su oblik stuba, a kasnije će se na tom stubu staviti kapa zvana
turban, a žene se obilježavaju stelama.

Nišani iz XVI i XVII vijeka u Novom Pazaru

Prva groblja koja su osnovana u haremima džamija u novopazarskom kraju
jesu stari, ali ne kao Jermiše, Gazilar i Veliko groblje. Prvo najstarije groblje je
Jermiše (Prilog br. 5) i jedan nišan sa santračima i podnožnjim nišanom pripada
1504/1505.god. (Mujezinović 1977: 149). Drugo groblje je Gazilar i ono se nalazi
na jugoistočnoj periferiji Novog Pazarai spada među najstarija muslimanska gro-
blja. Sam naziv Gazilar potječe od arapske riječi gazi u značenju heroj, ratni junak,
tj. groblje ratnika. Smatra se da je taj naziv groblje dobilo poslije Austrijskoturskog
rata (1683–1699), kada su sahranjeniTurci koji su branili Novi Pazar. Njegovo po-
stojanje prvi put je zabilježeno 1611. godine. Treće groblje je Veliko, Dugačko ili
Paričko groblje; spomenuto je groblje sastavni dio istoimene novopazarske mahale.
Cjelovitost groblja poremećena je savremenim komunikacijama, tako da se ono di-
jeli na nekoliko cjelina. Od njih je najstarija ona na istočnoj strani, najbliža gradu. 16
Novopazarski kraj je veoma bogat po pitanju nišana. Međutim, nišani sa
17
kraja XV pa sve do XVII vijeka su po svojim izgledom drugačiji od ostalih. Kako
smo već gore pomenuli, oni imaju karakteristiku prethodnih kultura koji su živjeli
u našim i u ostalim susjednim krajevima.
Dolazak islama, i sam proces islamizacije nije zatirao narodne običaje i na-
vike stanovnika nekadašnjeg Bosanskog kraljevstva. Neki elementi srednjovjekov-
ne kulture i danas postoje u našem svakodnevnom životu. Lokalna tradicija obrade
kamena prenijela se i na izradu nišana iz najranije faze. Najstariji nišani u Bosni
jasno poručuju da se pod utjecajem klesarske tradicije stećaka razlikuju po svojim
formama i oznakama od osmanlijskih nišana toga doba u drugim krajevima svi-
jeta (Malkić 2008: 221). To je uočljivo u preuzetom obliku nišana, ali i u samom
ukrašavanju ili natpisima na srednjovjekovnoj bosančici. Dolazak novog kulturnog
utjecaja sa Istoka veoma teško i sporo potiskuje stare forme i običaje (Klinčević
2021: 22). Tradicija izrade starih formi nišana održavala se do prvih decenija XVII
vijeka. Nišani iz ranog osmanskog doba podsjećaju na uspravnestećke. Što se tiče
reljefnih motiva starih nišana na našem području, oni upravo predstavljaju direktan
prijenos sa stećaka. Osim figuralnih oblika nanjima se mogu vidjeti dekorativni

16 Premović-Aleksić D. (2013).Islamski spomenici Novog Pazara.Muzej Ras, Novi
Pazar, 137–138;Čelebić, B. (2021). Tipologija i ornamentika novopazarskih nišana u
svijetlu novih istraživanja. UNovopazarski Zbornik 44, Novi Pazar,92.
17 Već smo u prošlom broju u časopisu Novopazarski zbornik pisali o ornamentici i
tipologiji tih nišana.