Page 182 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 44-2021

182 A. Hodžić-Čavkić, Orijentaliziranje Novog Pazara u savremenom putopisu

sjećenom području. Vrlo je mali broj opreznih putopisaca. Putopiscima se, prema
7
navodima utemeljitelja postkolonijalne književne kritike, “pripisuje ekspertiza. Za
njega se vezuje autoritet akademskog sveta, institucija, vlada, koji ga okružuje još
većim prestižom no što ga obezbeđuje njegov praktični uspeh. Što je još važnije, ti
tekstovi mogu da stvorene samo znanje nego i samu realnost koju, reklo bi se, opi-
suju. Kroz izvesno vreme, takvo znanje i realnost proizvode tradiciju” (Said 2008:
128). Ipak, bez obzira na (ne)svijest putopisca, jezik putopisa zorno zrcali odnose
centra i periferije. U tekstu putopisa prepoznajemo ono što sistemska funkcionalna
lingvistika naziva ideacijskom funkcijom.
Za hibridiziranje putopisa u savremenom smislu najodgovorniji je internet.
Neki autori skloni su prenaglašavanju uloge interneta humoristično nagovještava-
jući da je budućnost čovjeka skrivena u pronalasku interneta:
“The Internet is one of the most remarkable things human beings have ever
made. In terms of impact on society, it ranks with print, the telegraph, the
automobile, electric power and television. Some would equate it with print
and television, the two earlier technologies which most transformed the
communication environment in which people live. Yet it is potentially more
powerful than both because it harnesses the intellectual leverage which
print gave to mankind without being hobbed by broadcasting” (Naughton
8
1999: 21–22)

Internet se u tom kontekstu i treba razumjeti više kao socijalna, nego kao teh-
nička kreacija. On je preuzeo sve vidove organiziranog čovjekovog života, a u uvje-
tima pandemije to se čak nametnulo i obrazovnom sistemu nižerazvijenih zemalja.
Kad je riječ o internetskom utjecaju na jezik, on je gotovo nesaglediv u
ovom trenutku, a za potrebe ovog rada napomenut ćemo tek nekoliko najistaknu-
tijih faktora koji svjedoče kako se jezik na internetu izrodio kao vrijednost između
govorenog i pisanog jezika. Ova “dihotomija” može biti važna za istraživače koji
9
se budu bavili autosterotipizacijom budući da je nakon objavljenih putopisa mogu-
će direktno pratiti recepciju putopisa kod lokalnog stanovništva.

7 Usp., s druge strane, epistemu pripovjedačkog prezenta Zuke Džumhura: “kako se
vjerovalo”, “mislilo se” i sl.
8 “Internet je najznačajnije šta je čovjek ikad napravio. U smislu utjecaja na društvo
može se povezati s uvođenjem štampe, telegrafa, telefona, automobila, električne struje
i televizije. Neki će internet izjednačiti sa štampom i televizijom koje su prethodile i
promijenile način komuniciranja. Ipak, internet je potencijalno snažniji od ova dva medija
zbog toga što koristi snagu intelektualne moći koju je štampa predstavila ljudskoj vrsti, a
nije sputan emitovanjem” (Naughton 1999: 21–22). Prijevod Senka Majetić.
9 Tabela je napravljena prema navodima iz knjige Internetska lingvistika Dejvida
Kristala.