Page 180 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 44-2021

180 A. Hodžić-Čavkić, Orijentaliziranje Novog Pazara u savremenom putopisu

go vremena nakon što je strukturalizam dao lingvistima zadatak da opišu jezik,
pod utjecajem razvoja i drugih nauka te širenje vidika lingvista dolazi do preo-
kreta u svjetskoj lingvistici. Ponajviše se taj preokret može vidjeti u radovima iz
kognitivne lingvistike općenito. Sedamdesetih i osamdesetih godina XX stoljeća
lingvisti će, inspirisani radovima iz filozofije jezika i sociologije, svoju pažnju u
značajnijoj mjeri usmjeriti na komunikacijski kontekst i isprepletenost jezičkih – i
društvenih struktura. Budući da je jezik ogledalo jednog društva, treba reći da se u
kritičkoj analizi diskursa artikulira ideja koja podrazumijeva neodvojivost jezika
od društvenih kategorija svih vrsta. Jezik je, naime, istovremeno i sastavni dio
društva, ali on ima ambivalentnu ulogu kreatora društva i ogledanja društvenih
normi. Jezik, dakle, zrcali ono što društvo i društveni kontekst jesu.
Za pojavu kritičke analize diskursa od presudne je važnosti bio razvoj si-
stemske funkcionalne lingvistike u djelima Michaela Hallidaya (1978; 2004). Si-
stemska funkcionalna lingvistika stavlja akcent na dijalektiku između društve-
nog konteksta i konkretne realizacije jezičkih elemenata. U tom smislu, jezik se
u sistemskoj funkcionalnoj lingvistici posmatra kao rezervoar ili set mogućnosti
koje govornik koristi prilikom kreiranja (i kodiranja) jezičke poruke. Čovjek je
izbor, jezik je izbor te je prema tome svaki jezički odabir uvjetovan ne samo po-
trebom čovjeka da konstantno kategorizira nego je uvjetovan i onim što određeni
1
jezik od govornika zahtijeva da iskaže. Jezički je izbor uvijek uvjetovan komu-
2
nikacijskim i društvenim kontekstom. Sistemska funkcionalna lingvistika definira
ideacijsku funkciju (engl. ideational function) jezika kao formu koja konstruira
lično iskustvo i prenosi lični doživljaj svijeta. 3
Za Hallidaya (2003: 2) “značenje je društveno konstruirano”, a jezik pri
tome “nije pasivni refleks materijalne stvarnosti već aktivni partner u konstituira-
nju stvarnosti” (Hallidey 2003: 4). Halliday se ovdje implicitno koristi konceptu-
alnom metaforom VERBALNA AKTIVNOST JE ZANAT, odnosno njenom pod-
metaforom VERBALNA AKTIVNOST JE PROIZVODNJA NEČEGA, pokazu-
jući da je uloga jezičkog odabira višestruko angažirana svjesna ljudska aktivnost.
Treba također imati u vidu da se značenje kreira i u odsustvu elemenata, tako da
jezik zorno svjedoči o svom kreatoru bilo da je on toga svjestan ili ne. Derrida o
značenju razmišlja u svjetlu diferencijalnosti, a ne referencijalnosti, što se uklapa
u sliku kontekstualne uvjetovanosti značenja, o čemu govori Wittgenstein u svom

1 U orijentalizmu gotovo uvijek je riječ o kategorizaciji poznato – bizarno, pozitivno –
negativno, dosadno [poželjno] – mistično. O tome će biti više riječi u daljem radu.
2 U orijentalizmu nad jezikom motri društvena norma Centra.
3 Sistemska funkcionalna lingvistika govori i o interpersonalnoj funkciji (engl. interpersonal
function), kojom se uspostavlja i održava odnos između učesnika u komunikaciji, kao i odnos
prema sadržaju koji je izražen jezikom, te tekstualnoj funkciji (engl. textual function), kojom
se povezuje jezički sadržaj sa tekstom koji prethodi i koji slijedi, te sa širim kontekstom,
čineći tako koherentnu i kohezivnu cjelinu.