Page 53 - Novopazarski Zbornik 36

НЗ 36/2013 NOVI PAZAR NA MAPI SARAJEVSKIH TRGOVACA... 55

bio đumrukčija u Novom Pazaru, tako da je njegova roba prelazila preko te carine
brže nego roba ostalih sarajevskih trgovaca. 27
Unutrašnja carina prilikom izvoza ili uvoza iz Bosne prema Rumeliji na-
plaćivala se u Novom Pazaru sve do 1867. godine, kada je zvanični list Bosna
saopštio da je ovaj đumruk razdvajao dvije oblasti istog carstva i da će kao carina
biti ukinut, ali da ostaje memur đumručki koji će imati obavezu pregledati teskere
o robi i njihovu ispravnost. Kao razlog članak pojašnjava da je to neophodno jer
28
Bosna graniči sa Austrijom i na tim granicama se plaćala carina u iznosu od 6%,
dok je na ostalim graničnim prelazima carina bila u visini od 8%, pa ukoliko se
radilo o robi iz Austrije memur je imao pravo naplatiti još dodatnih 2% carine. 29
Kakav je zapravo bio odnos i koliko je Novi Pazar bio važan za sarajev-
ske trgovce najbolje ilustruje njihova sačuvana poslovna korespodencija. Sarajev-
ski veletrgovci imali su odnose sa trgovcima iz Novog Pazara tokom cijelog 19.
stoljeća, nekada intenzivnije nekada ne, zavisno od smjera trgovine, vrste artikala
kojim su poslovali, njihove cijene i potražnje.
Trgovačka kuća Kumašini, poznati sarajevski veletrgovci, koju su vodi-
li braća Ahmed, Abdulah i Mehmed, zaduživali su Ahmeda lično za nabavku i
plasiranje robe u Novom Pazaru. Dok je trgovačka kuća Jeftanović u drugoj
30
polovini 19. stoljeća redovno trgovala sa Novopazarskim trgovcima; Idrizagom
Tražaninom, Muratom Trgovićem, Jakubom Handžijom, Čimom Dautovićem i
Čimom Koškovcem. 31
Novi Pazar kao trgovački centar unutar Bosanskog ejaleta bio je izuzetno
značajan za sarajevske veletrgovce ne samo zbog njegove važnosti kao carinskog
prelaza nego i kao velikog trgovačkog centra. Koliko je ovaj centar bio važan
ukazuje i činjenica da su sarajevski veletrgovci praktikovali sklapanje posebnih
ugovora sa momcima čiji je zadatak bio da kupuju i prodaju robu isključivo iz
Novog Pazara. Oni su imali zadatak da u određenom vremenskom periodu kupuju
robu, prodaju je, ali u isto vrijeme su trebali vršiti naplatu veresije u Novom Pa-
zaru i njegovoj bližoj okolini. 32
Sve opcije trgovačkih odnosa od nabavke, prodaje, preprodaje i špediter-
skih usluga sasvim jasno se očituju kroz poslovnu korespodenciju trgovačke kuće
Jelić koja je u posljednjim decenijama osmanske uprave u Bosanskom ejaletu/

27 U jednom pismu adresiranom na Gavru Jelića, u kojem se opisuje stanje na Novopazarskom
đumruku između ostalog piše „lako je njima (misleći na Čomare H. Y.) kad im je zet đumruk-
čija.“ Vidi: ABiH, Fond Jelići, kutija br. IX-3-5.
28 Bosna, br. 36, 16. i 28. januar 1867, 1: Uporedi: Rudolf Zaplata, Privredne prilike u Bosni i
Hercegovini polovinom XIX veka, Sarajevo, 1933, 87.
29 Bosna, br. 36, 16. i 28. januar 1867, 1.
30 Historijski Arhiv Sarajevo (dalje HASA), Fond Kumašina, kutija br. 5, dokumenti br. 922, 923
i 925.
31 HASA, Fond Jeftanović, kutija br. 2, dokument br. 533 i kutija br. 3, dokument br. 672.
32 HASA, Fond Jeftanović, kutija br. 2, dokumenti br. 472. i 475.