Page 149 - NP Zbornik 46_DRUGO REVIDIRANO IZDANJE

Novopazarski zbornik, 46/2023, str. 147-162 149

kao standardizacijski obrazac (Rizvić 1989: 134). Palić (2009: 112) ističe da je
„[t]aj [je] razgovorni jezik bio općebosanski, nije nužno imao nikakve predznake
vjerskog i nacionalnog”.
Godinu 1866. moguće je označiti godinom početka planiranja statusa bosan-
skog jezika budući da je Komisija za pitanje reformi u obrazovanju Osmanskog
Carstva donijela odluku o korištenju fonološkog pravopisa bosanskog jezika u
zvaničnim glasilima Carstva te od navedene godine teku faze standardizacije bo-
sanskog jezika i to:

1. 1866–1878, faza razvoja standardnog bosanskog jezika u okviru
Bosanskog vijaleta,

2. 1878–1907, faza razvoja standardnog bosanskog jezika od okupacije
AustroUgarske do njene aneksije Bosne i Hercegovine,
3. 1907–1970, jugoslavenska faza jezičkog unitarizma te nevidljivosti
imena bosanskog jezika,
4. 1970–1991, faza zvaničnog izdvajanja specifičnosti nekoliko idioma, te
5. od 1991. godine, povratak autonomnosti bosanskog jezika.

Navedene faze ističu održavanje statusnog kontinuiteta standardnog bosan-
skog jezika (Palić 2019: 43).
Ipak, sve one ukazuju i na to da je standardizacijski jezički proces usko pove-
zan s društvenopolitičkim okolnostima u kojima se određena teritorija nalazi te će
1991. godina biti godina prekretnica za bosanski jezik i stoga što se na tadašnjem
popisu stanovništvo moglo izjasniti da govori bosanskim jezikom, što se počela
1
dešavati disolucija SFRJ, tj. što su tri republike zahtijevale autonomiju.
U to vrijeme, dakle 1991. godine, novinari Borbe bilježe u dvama navratima
javni istup republičkog poslanika Rizaha Grude u kontekstu ostvarivanja prava
2
na imenovanje vlastitog jezika Bošnjaka kao bosanskog jezika. U tom kontekstu,
cilj analitičkog dijela ovog rada jeste pokazati rezultate primjene metodologije
kritičke analize diskursa kad je riječ o navedenim novinarskim izvještajima.

1 Prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini (2013) bosanskim
jezikom govori 1.866.585 ljudi, prema popisu iz 2021. u Hrvatskoj 17.531 govornik, u
Crnoj Gori bosanski jezik ima oko 37.000 govornika (popis iz 2011), u Srbiji prema
popisu iz 2011. godine bosanskim govori 139.000 govornika.
2 Rizah Gruda istaknuti je politički i kulturni predstavnik sandžačkih Bošnjaka. V. npr.:
https://digitalna.biblioteka-np.org.rs/3d-flip-book/sandzak-u-sjenci-topova/