Page 26 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 45
P. 26

26                          B. Čelebić, Nišani od XVI do XVII vijeka u Novom Pazaru


               nim pismom bosančicom, međutim u Novom Pazaru to dosada nije pronađeno.
                                                                                     23
               Na nišanu s Jermiša (Prilog br. 5) imamo arapski natpis na kojem ispod vrata piše
               “La ilahe illallah muhammedun resulullah”, što znači Allah je jedan, a Muhammed
               njegov poslanik, dakle, u nastavku ispod vrata na stranicama piše “el mutevafa,
               el merhumu, el muhtacu...”, što znači umrli, rahmetli, potrebiti i na kraju godina
               1504/1505. (Mujezinović 1977: 145).

                     Zaključak

                     Nišani novopazarskog kraja imaju relativno istu kulturu kao onu iz Bosne
               i Hercegovine i ostalih država u okolini. Pomenutih nišana iz najranije faze, tj. iz
               XV i XVI vijeka, u ovom kraju nema puno, ali su svojom pojavom vrlo važni u
               ovom dijelu Sandžaka. Pojava ovih nišana iz rane faze može da potvrdi da su prvi
               muslimani živjeli zajedno sa ljudima koji su se kopali ispod stećaka. U mnogim
               grobljima u Bosni i Hercegovini mogu se vidjeti kombinacije stećaka s nekoliko
               usamljenih nišana iz prve faze, a nakon toga nišane iz XVII i XVIII vijeka, koji
               ukazuje na to da su u tim grobljima kopani. Tu možemo potvrditi da su novi mu-
               slimani htjeli da leže uz svoje očeve i djedove. Ova situacija iz prelaznog doba ili
               kako se kaže – rana faza klesanja nišana – desila se i u Novom Pazaru jer nam to
               govore nišani gore prikazani. A ta bliskost je prikazana preko ornamentike da su ti
               najstariji nišani ličili na prethodne generacije nadgrobnika, tj. stećaka, na kojima je
               ornamentika bila raznovrsna. Na kraju, nišani iz rane faze dokaz su da su Bošnjaci
               u ovim krajevima Sandžaka primili islamsku vjeru u isto vrijeme kad i bosansko-
               hercegovački muslimani. Situacija im je ista na kulturno-umjetničkom smislu kao
               što je na vjersko-nacionalnoj osnovi. Sada dolazi drugo pitanje: da li ima još ova-
               kvih nišana u dijelu Sandžaka?



















               23  Bešlagić,Š. (1978). Nišani XV i XVI vijeka u Bosni i Hercegovini, ANUBIH, Knjiga
               30, Sarajevo, 62–77; Mujezinović M. (1977). Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine,
               knjiga II, Sarajevo, Veselin Masleša, 101–103;Mujezinović M. (1982). Islamska epigrafika
               Bosne i Hercegovine, knjiga III, Sarajevo, Veselin Masleša, 356; Klinčević N. (2021).
               Nišani u Bosni i Hercegovini, TDBB, Istanbul 2021, 21; Malkić M. (2008). Stećci i nišani,
               U Takvim za 2009. godinu, Rijaset Islamske zajednice u BIH, Sarajevo, 221.
   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30   31