Page 176 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 45
P. 176

176         A. Hodžić-Čavkić, Idiomske skupine: koncepti i(li) konvencije– na primjeru...


                     Društvo i kultura

                     Svi modeli proučavanja idiomskih skupina proistekli iz kulturnoorijentira-
               nih teorijskih okvira imaju kulturu kao ujedinjujući faktor. Ranko Bugarski u svojoj
               knjizi iz 2005. godine “Jezik i kultura” navodi da je “Kultura [je] jedna od dve-tri
               najkomplikovanije reči engleskog jezika” prema ocjenama britanskog historičara
               književnosti i kulturologa Rajmonda Vilijamsa (Williams 1983: 87 prema Bugarski
               2005: 13). UNESCO je 1995. godine pri definiranju pojma kulture uvrstio sljedeće
               komponente: “Kulturu čine vrednosti, verovanja, jezici, nauke i umetnosti, tradici-
               je, institucije i način života kojima se jedna ličnost ili grupa izražavaju, ostvaruju
               i razvijaju” (Bugarski 2005: 15). Razmotrimo i druge dostupne definicije kulture,
               kojih danas ima više od dvije stotine:

                     kultura<lat.> ž.


                        1. ukupnost duhovnoga i materijalnog stvaralaštva i vrijednosti ljudske
                  zajednice: antička ~ , orijentalno-islamska ~, irska ~ 2. a. ukupnost odgoja i
                  obrazovanja svakog pojedinca: on nema nikakve ~ b. široko usvojena, prihva-
                  ćena pravila i način vođenja, obavljanja čega: ~ dijaloga, ~ stanovanja 3. biol.
                  mikroorganizmi uzgajani u posebnim uvjetima za potrebe ispitivanja 4. arg.
                  biljka koja se uzgaja: ~ šljive (Halilović i dr. 2010: 570)

                        1. ukupnost materijalnih i duhovnih dobara, etičkih i društvenih vrijed-
                  nosti, što ih je stvorilo čovječanstvo; 2. ukupnost duhovne, moralne, društvene
                  i proizvodne djelatnosti jednog društva ili epohe [Mikenska kultura; kultura
                  renesanse]; 3. ukupnost obrazovanja, znanja, vještina, etičkih i socijalnih osje-
                  ćaja, društvenog ophođenja i ponašanja nekog pojedinca u odnosu prema dru-
                  gome [opća kultura]; 4. arg. uzgoj, obrada i obrađivanje biljke na predviđenoj
                  površini [kultura jabuke]; 5. biol. mikroorganizmi nasađeni za potrebe istraži-
                  vaja [nasaditi kulturu, kultura bakterija; kultura tkiva] (Hrvatski jezični portal:
                  http://hjp.znanje.hr/) 2

                        1.  obdelavanje,  obrađivanje,  negovanje,  gajenje,  racionalno  podizanje
                  neke privredne grane; 2. racionalno podignuta privredna grana; 3. fig. razvi-
                  janje, obrazovanje, usavršavanje, oplemenjivanje, bogaćenje duha; 4. stručna,
                  naročito opšta obrazovanost, načitanost; 5. etička kultura, podizanje pojedinca i
                  celog društva do toga da mu budu ideali: pravičnost, istinitost, čovečnost i uza-
                  jamno poštovanje; 6. gajenje izvesnih vrsta bakterija u načune svrhe; bakterije
                  dobijene veštačkim putem. (lat.) (http://onlinerecnik.com/leksikon/srpski/) 3
                        1. cultivation, the state of being cultuvated, refinement, the result of cul-

               2  Posjeta 13. 9. 2022.
               3  Posjeta 13. 9. 2022.
   171   172   173   174   175   176   177   178   179   180   181