Page 56 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 43

56 Dž. Oraovčanin, Značaj i funkcija osmanskih utvrda na primjeru...

godine. Svaka kapetanija je imala tačno određenu teritoriju, a na čelu se nalazio
kapetan kao vojni zapovjednik (Yüksel i Karademir 2014: 271). O kapetanijama
nemamo puno informacija. Međutim, poznato je da su po prvi put kapetani služili
na rijekama duž granice kako bi ih zaštitili, a kasnije su preuzeli dužnost odbrane
i kontrole nad tvrđavom. U prvom periodu kapetanije su se uspostavljale samo uz
granicu, a od 18. vijeka počele su se formirati na glavnim putevima i u unutrašnjim
krajevima. Obično su nosile ime glavnog grada regije u kojoj bi se nalazile. A u
svakoj od njih se nalazila tvrđava, kula ili čardak.
Među bosanskim kapetanijama mjesto je zauzimala i Novopazarska kape-
tanija, koja ima vrlo važno strateško mjesto. Datum osnivanja ove kapetanije nije
poznat, ali se u dostupnim dokumentima prvi put spominje 1725. godine. Brojila
je 960 vojnika i zapovjednika, a sve rodove vojske (Kreševljaković 1991: 168),
kao što su azapi (stražari), farisi (konjanici), mustahfizi (gradski čuvari), topčije,
đonulije (dobrovoljnici) i drugi (BOA. D.BKL.d. 32811/00002).

Novopazarska tvrđava

Od najranijeg razdoblja, a posebno od srednjeg vijeka pa sve do kraja 19.
stoljeća, tvrđave su bile od velike važnosti za odbranu, ofanzivu i održavanje jav-
nog reda, a pored toga su predstavljale i simbol suvereniteta na teritoriji na kojoj
su zauzimale mjesto. Novopazarska tvrđava se nalazi na mjestu kojim dominira
ravnica, a gdje se grad osnovao i širio. Podignuta je na blago povišenom području
između rijeke Raške koja prolazi kroz centar grada i stare čaršije. Vremenom i
naseljavanjem u okolnim predjelima zauzela je položaj u samom centru grada i
zadržala ga sve do današnjih dana. Dostupne informacije o ranom periodu tvrđave
su vrlo ograničene. Međutim, smatra se da je ova utvrda, koja je nastala u 15. vi-
jeku, izgrađena u obliku palanke, od drveta i zemlje. Okružena širokim hendekom,
zemljanim nasipom i zidom koji se sastojao od vertikalno raspoređenih brvana
(Mušović 1979: 15).
Tokom nemilosrdne historije koju je proživjela bila je rušena, ponovo gra-
đena, popravljana, dograđivana u različitim periodima, a u skladu sa tehnologijom
koja se razvijala. Tokom Osmansko-habzburških ratova dobila je još veći značaj
zbog strateškog mjesta na kome se nalazila pa je nazvana ključem Bosne. Pored
toga, zbog kontinuiranog rata i velike važnosti grada, započeti su radovi kako bi
tvrđava bila jača, izdržljivija i sposobnija da se suprotstavi nadolazećoj prijetnji.
Radove koji su se vršili je moguće pratiti na osnovu podataka dobijenih iz osman-
skih izvora. Prije provođenja radova slao bi se tim koji će istražiti dvorac, detaljno
ustanoviti oštećene dijelove i utvrditi vrstu radova koju treba obaviti kako bi se
utvrda popravila i ojačala (BOA, A.DVNSMHM. 1130).
Kao svjedok svih pustošenja, ratova, razaranja, seoba, a i sama pogođena
istim, uspjela se izboriti i naći svoje mjesto u današnjici i sa svojim ostacima posta-
ti simbol snage, otpora, ustrajnosti i vjere.