Page 24 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 43

24 B. Čelebić, Neolitski život u Bijedićima

Predmeti od kosti

Vinča-Tordoš I: Koštana oruđa predstavljena su, prije svega, udicama i harpu-
nima koji imaju jedan red zubaca, a zatim šilima. Ovi oblici zastupljeni su i u kasnijim
fazama sa izvjesnim promjenama u karakterističnim tipovima(Garašanin 1979: 166).

Vinča-Tordoš II: Među oruđima od kosti pojavljuje se kao novi tip jedna
posebna vrsta, koja je označena kao praćka. 24
Vinča-Pločnik I: Među oruđima od kosti česte su udice koje sada ispod vrha
imaju istaknutu kuku i harpuni sa dva reda zubaca. Inače, koštana proizvodnja do-
življava procvat krajem ove faze. 25
Vinča-Pločnik II: Pojavljuje se prvi put koštano oruđe sa trnom i dvije rupi-
ce, čija namjena nije potpuno jasna, ali je označena kao ribarska alatka. 26
U pronađenim predmetima od kostiju nalazi se sljedeće: dva roga i jedan ži-
votinjski zub (Fig. 18). Fragmentovana alatka rađena od paroška jelenskog roga,
27
dim: 15,4 x 2,7 x 2,2 cm (Fig. 19) (Lutovac, Radunović, Ljesar, Kovačević 2015:

17). Koštane alatke rađene od segmenata dugih životinjskih kostiju i parošaka je-
lenskih rogova (Fig. 20). Alatka rađena od paroška jelenskog roga, sadiljka ili
28
pijuk, dimenzija 9,1 x 2,3 cm (Fig. 21). 29

Društveno-ekonomski život

Posljedice neolitizacije prekoračile su granicu pukog preživljavanja. Gaje-
nje biljaka i životinja bili su novi načini pomoću kojih se obezbjeđuje opstanak,
ali su izazvali nagle promjene i u ostalim aspektima društvenog života. Unijeli
su radikalnu promjenu u poimanje posla, jer su zahtijevali ulaganje napora čiji
su rezultati vidljivi kasnije: poslije sjetve treba čekati mjesecima da bi se obavila
žetva. S druge strane, u poređenju s lovom i sakupljanjem, visoki poljoprivredni
prinosi išli su u korist stvaranja viškova, koji su često mogli i da se skladište. Kao
posljedice toga, zemljoradnja i stočarstvo su brzo dovele do radikalnih promjena u
društvenoj podjeli rada i do stvaranja čvrste veze između ljudskih bića i zemlje, što
je odlika zemljoradničkih društava. U isto vrijeme, zemljoradnja je na određenom
stepenu razvoja omogućila i zahtijevala sedentarizaciju ljudskih grupa i njihovo
nastanjivanje u stalnim naseobinama, što je za društvenu organizaciju bio značajan
događaj. Ništa manje značajna nije bila ni radikalna demografska promjena koja se

24 Ibidem, str. 170.
25 Ibidem, str. 175.
26 Ibidem, str. 178.
27 JU Muzej Bijelo Polje, Arheološka zbirka, Obrazac M-1 Popis nalaza lokalitet Trnje,
List br.: 3, Kesa br. 13.
28 Ibidem, str. 18, Terenski Inv. broj: 82.
29 Ibidem, Terenski Inv. broj: 71.