Page 21 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 43

Novopazarski zbornik, 43/2020, str. 15-34 21

Posebnu varijantu iste keramičke vrste čini svijetlosiva, umjereno polirana i
sjajna keramika, čiji je sjaj nekada mastan, a koja, katkad, može pod prstima davati
utisak donekle sličan onom koji stvara minijska keramika. Daleko je rjeđa crvena
keramika čija tehnika u osnovi odgovara poznatoj iz starijeg neolita. Posebnu rijet-
ku vrstu čini keramika sa crvenim premazom vezana uglavnom za Vinču-Tordoš
II. Black-topped-tehnika zastupljena je pretežno na peharima na nozi, a tehnički
postizana na isti način kao u starijem neolitu. Posebno treba izdvojiti keramiku,
osobito amfore, koje na trbuhu pokazuju bogate nijanse raznih boja postignutih
razlikom u intenzitetu pečenja. Međutim, sigurno se može smatrati da ova tehnika
nastaje na samom početku faze Vinča-Tordoš II ili čak Vinča-Tordoš I, odnosno pri
kraju te epohe.
Što se tiče grube keramike, pretežno mrke ili sive, ona ne pokazuje neka
posebna tehnička svojstva. Zemlja od koje je rađena miješana je sa sitnim kamen-
čićima, pijeskom i pljevom. U fazi Vinča-Tordoš još je jaka tradicija starčevačke
grupe, koja se manifestuje i u ornamentici, osobito babotinu, no i otiscima prstiju,
iako se ovi mahom javljaju u organizovanim sistemima. Starčevačke tradicije gube
se uglavnom tokom vinčansko-tordoške faze II. 9
Brojni keramički materijal koji je pronađen na površinskom i sondažno
arheološkom istraživanju kod sela u Bijedićima, lokalitet Trnje, pripada mlađem
kamenom dobu (neolitu). Međutim, pronađena keramika svojom fakturom i svo-
jim oblicima u potpunosti se podudara sa keramikom Beran-krša i to, po svemu
sudeći, sa keramikom iz stambenog horizonta IIa (Marković 1985: 70). Trnje,
10
lokalitet sa opisima, posjeduje sljedeće keramičke artefakte od kojih smo samo
neke naveli. Drška ognjišne posude grube fakture, mrke boje, sa tragovima gorenja
(Fig. 6); dio oboda sa drškom glačane posude sa premazom crne boje i finom
11
fakturom mrke boje (Fig. 7); dio dna posude svijetlomrke boje, grube fakture,
12

9 Ibidem.
10 Keramika je rađena od gline pomiješane sa jako usitnjenim zrncima pijeska, krečnjaka i
liskuna, mada se u pojedinim slučajevima mogu zapaziti i krupnija zrnca. Na prelomu ne odaje
utisak neke izuzetne kompaktnosti, već prije o nedovoljnom miješenju gline prije izrade sudova,
uslijed čega su zidovi sudova ostali slojeviti, porozni, kao da ne postoji čvrsta veza u smjesi gline.
Možda je ovome razlog posna glina bez dovoljno masnoće u sebi da čvršće sjedini i poveže
masu. Pečenje je izvršeno uz redukciju kiseonika, tako da su zidovi na prelomu tamnosivi ili crni,
rijetko tamnomrki. Površine sudova, kako spoljašnje tako i unutrašnje su priglačane, bez sjaja,
rupičaste, što je vjerovatno rezultat ispadanja zrnaca pijeska prilikom glačanja. Boja se kreće od
tamnosive, preko tamnomrke do skoro crne. Ono što u osnovi karakteriše ovu vrstu keramike je
činjenice da djeluje porozno, skoro bi se moglo reći sunđerasto sa mnogo sitnih šupljinica, što
je čini laganom i nesolidnom. Pored ove keramičke vrste, pojavljuje se gruba i fina keramika,
te lonci, bikonične zdjele sa ukrasima. Vidi isto: Čedomir Marković, Neolit Crne Gore, Beorad
1985, str. 66-67.
11 Fig. 1: JU Muzej Bijelo Polje, Arheološka zbirka, Osnovni list, Inv. broj: 4620.
12 Ibidem, Inv. broj: 4621