Page 19 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 43
P. 19

Novopazarski zbornik, 43/2020, str. 15-34                            19


                     Tragovi staništa

                     Vinčanska naselja su karakteristična po tome što se, prije svega, nalaze na
               podignutim riječnim terasama ili na blagim padinama u blizini potoka ili izvora.
               Kada je riječ o osnovnim oblicima objekata za stanovanje, vinčanske grupe pred-
               stavljaju zemunice i nadzemne objekte. Nadzemne kuće karakteristične su za sve
               faze vinčanske grupe i pokazuju u suštini karakteristike gradnje. Kuće, po pravilu,
               imaju četvrtastu osnovu sa zidovima rađenim od kolja ukopanog u zemlju i sa
               pleterom i lijepom (Garašanin 1979: 155-156). Svakako pronađeni komadi kućnog
               lijepa u dubini od 0,30 m i jame od kolja uočene u profilu desne obale Kurtovog
               potoka na lokalitetu Trnje, govore da se naselje sastojalo od nadzemnih kuća građe-
               nih, vjerovatno, po istom principu kao i na Beran-kršu(Marković 1985: 70).

                     Bitno je spomenuti da su arheološka istraživanja oskudna i skromna da bi
               nam mogla dočarati kako su izgledale kuće i naselje na lokalitetu Trnje. Obilaskom
               terena utvrđeno je da postoji vjerovatnoća da se radi o sezonskom staništu, poput
               lokaliteta Torine kod Petnjice (Lutovac 2020). Međutim, zbog tih činjenica spome-
               nut ćemo neolitsko naselje, koje se nalazi u Bijedićima, dočarati preko lokaliteta
               Beran-krša koji se nalazi u Beranama.
                     Prirodno uokviren i zaštićen prostor Beran-krša kao i Trnja, pružali su skoro
               idealne uslove za duži boravak ljudi, odnosno za formiranje naselja trajnijeg karak-
               tera. Međutim, naselje u Beran-kršu ukupne površine potkovičastog sedla, iznosi
               nešto više od 300 m², za podizanje kuća u najboljem slučaju moglo je biti iskorišteno
               najviše dvije trećine prostora, odnosno 200 m². Na ovom skučenom prostoru morao
               se odvijati sav život na Beran-kršu, te otuda i logično objašnjenje za formiranje tako
               moćnog kulturnog sloja. Također, iz ovoga se može izvesti i zaključak da se naselje
               na Beran-kršu sastojalo od najviše 7-8 kuća, koliko je u najboljem slučaju bilo mo-
               guće podići na slobodnom prostoru. Ostaci građevinske djelatnosti stanovnika Be-
               ran-krša konstatovani su u svim sondama i gotovo u svim stambenim horizontima.
               Ostaci su evidentirani kao dijelovi podova, komadi zidnog lijepa i kao jame od ko-
               lja (Fig. 4 i 5). Na kraju treba istaći da su pojedini elementi za koje se može pretpo-
               staviti da su pripadali enterijeru kuće, a to su peć, ognjište i vatrište (Lutovac 2020).
   14   15   16   17   18   19   20   21   22   23   24