Page 125 - Zbornik 40
P. 125

40/2017       AREBICA, MODIFICIRANO ARAPSKO PISMO...                125

                     Sarajlijini „Posebni znaci i harfovi“

                     Za nas je također značajan pokušaj reforme arapskog pisma koji je uradio Arif
               Brkanić Sarajlija iz Novog Pazara. On je na početku Mevluda, u njegovom proznom
               dijelu, napisao kako će označavati glasove c, nj, lj i o koji ne postoje u arapskom
               jeziku (Sarajlija 1911: 2). Ostala slova su već imala uobičajen način pisanja preuzet
               iz osmanskog pisma. U svom prvom poglavlju „Posebni znaci i harfovi”, Sarajlija
               predstavlja pojašnjenje kojim će se arapskim slovima označavati neki glasovi našega
               jezika. Sarajlijin Mevlud pisan je čistim i jasnim arapskim pismom, a i ove glasove
               našeg jezika za koje ne postoje odgovarajući grafemi u arapskom pismu, Sarajlija je
               opisao također arapskim pismom na našem jeziku.
                     „U našemu jeziku kako će se neki harfovi poznavati i učiti:
                     c – ovaj se harf tanko uči: car, sunce, cvijet;
                     nj – ovo je kefski nun, uči se nalik nunu: njemu, njima;
                     lj – ovi se harf tanko uči: zemlja, hiljada;
                     o – ovi se harf krupno uči: on, ovo, to” (Sarajlija 1911: 2).
                     Na ovaj način, prikazivanjem uputstva kako će se neka slova koja ne postoje
               u  našem  jeziku  prilagoditi  arapskom  pismu, Arif  Sarajlija  se  upisao  u  red  onih
               koji su vršili reformu arebice. Kako je ovaj tekst od velikog značaja za reformu
               arapskog pisma i njegovo prilagođavanje bosanskom jeziku, na kojem je Sarajlija
               napisao svoj Mevlud, u nastavku ćemo ga prikazati u izvornom obliku iz štampanog
               Mevluda Arifa Sarajlije.


















               U vrijeme pisanja ovog mevluda još nije bila urađena reforma arapskog pisma i
               njegovo  opšte  prihvaćeno  prilagođavanje  našem  jeziku.  Da  bi  se  lakše  čitao
               mevludski tekst napisan arebicom, pored svakog stiha u kom bi se pojavilo neko od
               slova čiju je modifikaciju sačinio Sarajlija (c, lj, nj, o) sa strane je napisano to slovo


               u modificiranom obliku, kao podsjetnik za njegovo izgovaranje pri čitanju.
                     Vremenom  je  arebica  postala  pismo  koje  su  koristili  isključivo  Bošnjaci.
               Velika je borba bila da se ovo pismo održi u upotrebi. Najbolji dokaz te borbe je
               pismo koje je objavio list Muallim 1911. godine. Pismo je upućeno Saborskom
               klubu muslimanskih poslanika Bosne i Hercegovine i u njemu se jasno traži da
   120   121   122   123   124   125   126   127   128   129   130