Page 117 - Zbornik 40

Fuad Baćićanin UDK 811.163.4(497.6):003.332.5
Muzej „Ras” Novi Pazar

AREBICA, MODIFICIRANO ARAPSKO
PISMO U VIŠEVJEKOVNOJ UPOTREBI KOD NAS

Sažetak: Kako se Osmanska država širila na Balkanu, tako je kod nas stiza-
lo i arapsko pismo. Najprije upotrebljavano od administrativne osmanske
uprave i njihove birokratije, ovo je pismo vremenom zauzimalo svoje mjesto
u pisanoj komunikaciji i toliko se rasprostranilo da se moralo prilagoditi
našem glasovnom sistemu. U početnom periodu je korišteno osmansko pis-
mo, osmanska varijanta arapskog pisma, da bi kasnije svaki autor za sebe
prilagođavao grafeme našem glasovnom sistemu. Svi ti prilagođeni oblici
pisma su imali smisla, ali nisu nailazili na široku podršku. Jedan od reforma-
tora arapskog pisma i njegovog prilagođavanja našem glasovnom sistemu je
bio i Arif Brkanić Sarajlija iz Novog Pazara. Reis Džemaludin Čaušević je
modificirao arapsko pismo i sačinio jedinstveno pismo arebice koje je naišlo
na široku primjenu. Sve knjige koje su nakon toga izlazile iz štampe bile su
pisane Čauševićevom arebicom, tzv. matufovačom ili mektebicom.
Arapsko pismo, odnosno arebica se više vijekova koristila na našem govor-
nom području. Muslimanska populacija ga je u potpunosti prihvatila jer je
ono i kur’ansko pismo. Početkom XX vijeka arebica je zabranjena, ali je kod
pojedinaca, najčešće vjerskih lica, ostala u trajnoj upotrebi. Mi ovim radom
želimo skrenuti pažnju na arebicu, jedno od tri pisma koja su na našem pod-
ručju bila u najširoj upotrebi.

Ključne riječi: arebica, arapsko pismo, osmanska država, turski jezik, Dže-
maludin Čaušević, Arif Sarajlija.

Arapsko pismo u našem jeziku

Prve riječi našeg jezika napisane arapskim slovima zabilježene su u
administrativnim dokumentima i spisima osmanskih činovnika. Oni su zbog
potrebe komunikacije sa domaćim stanovništvom imali potrebu neke naše riječi
pisati arapskim pismom. „Arebica se pojavljuje najprije u vakufnamama, sidžilima,