Page 272 - Zbornik 39

272 Ersan Muhović 39/2016

60 godina, može se precizirati da je rođen 1874. Školskog obrazovanja nije imao.
Bio je nepismen u ortografskom smislu ćiriličnog i latiničnog pisma. Još kao dijete,
slušao je mnoge guslare, od kojih je istovremeno i učio pjesme. Pjevačko-pjesnički
zanat Avdo je naučio od svoga oca, učenika Ćor Husa Husovića, čuvenog slijepog
pjesnika iz Kolašina, koji je znao pjesama koliko ima dana u godini. U turskoj voj-
sci je proveo sedam godina, i tu je dobro naučio turski jezik. U vojsci mu je jedan
Anadolac opsovao din (vjeru) zbog čega ga je A. Međedović, ogorčen vjerskom
mlitavošću anadolskih Turaka, koje je nazivao ,,nevjernicima“, udario kundakom.
Bio je tihe naravi i čovjek razvijenih vjerskih i moralnih osjećanja. Po povratku iz
vojske bavio se poslom kojim mu se i otac bavio, mesarskim zanatom.
Ćamil Sijarić u svom tekstu navodi da je Međedović bio krupan čovjek, te-
meljit. Bio je ramena razvedenih i jakih, prsa širokih – stvorenih upravo za pjevača.
Naveo je i da Međedović lijepom figurom glave odaje sliku čovjeka u koga se ima
rad šta gledati. Također, kaže da je bio lošeg imovnog stanja, imao je malo kućice na
Obrovu, malo zemljice i na njoj petero djece. Držao je jedno vrijeme dućan u Bijelom
Polju, ali je više pjevao uz gusle nego prodavao. Dućan je propao a gusle ostale, da uz
njih ljude razgovara. ,,Bez gusala nema razgovora“. One nisu na tavanu držane, nego
na koljenima. ,,Hajde Serdare, kreni ih“ – zatražili bi, i za njih, seljake, to je bilo kao
da će početi molitva koju ne vodi imam, nego guslar. Nije počinjao pjesmu kao što
mnogi počinju: ,,Gde sjedimo, da se veselimo, e da bi nas i Bog veselio, i dobru nam
sreću dijelio“ – nego često bi išao pravo u pjesmu – ,,Čala – banda zaturi se kavga, tu
brat brata poznat ne mogaše, a kamoli bližnjeg bratučeda.“ (Ć. Sijarić:1988)
Međedovićev najduži ep jeste Osman-beg Dalibegović i Pavičević Luka, a
drugi po dužini je Ženidba Smailagić Meha, koji je u američkom izdanju naslov-
ljen kao Ženidba Smail-aginasina, ima 12 311 stihova. Na pitanja koja mu je po-
stavio Nikola Vujanović, saradnik Milmana i Lorda, odgovorio je da ima šezdeset
i koju godinu, da ne umije čitati i pisati, da ima malo zemlje i da ljeti radi, a zimi
sjedi – ,,Volio bih umrijeti od rada nego sjediti besposlen“.
U razdoblju od 25. 6. do 11. 8. 1935. godine Međedović je Parryju, njegovu
asistentu Lordu i njihovom pomoćniku Nikoli Vujnoviću otpjevao trinaest pjesama
od gotovo 80.000 stihova. Pjesma Ženidba Smailagić Meha, pisana je punih pet
dana i pet noći.
Kad je u pitanju pjesma i pjesme o kojima govorimo, i sam dr. Novak Kili-
barda ne krije svoje oduševljenje, pa kaže:

,,Ja pročitam taj ep, i na neki način duboko sam impresioniran. Ja sam već
bio doktor nauka i iz te oblasti sam doktorirao. I ja se začudim, kakva veličina,
čovječe, književna. To je enormno djelo. Znate li koliko je dugo to delo? Koliko
Odiseja Homerova. Pazite, preko dvanaest hiljada stihova, i ja prosto ne vjerujem
svojim očima, je li moguće da je zaista, jedan novi Homer na našim prostorima,..“
(Dr. Pejović, 2010: 168)