Page 154 - Zbornik 39

154 Fuad Baćićanin 39/2016

kazivanjem. U ovim prijepisima ima dosta neujednačenosti i različitih verzija i
ne može se sa sigurnošću zaključiti da li je neki od sačuvanih rukopisa originalni
zapis Sulejmana Tabakovića. Zbog svoje popularnosti u narodu i brojnih prijepisa,
rukopisi i ove Tabakovićeve kaside su se nalazili kod mnogih alhamijado pjesnika,
ali i u mnogim porodičnim bibliotekama.
Prijepis koji je korišten za analizu i pisanje ovog rada ima 216 stihova,
odnosno 108 bejtova. Na prijepisu su uređene margine koje označavaju granične
linije stihova. Između dva stiha su također margine, a u prostor između njih je
izvršena numeracija bejtova. Prijepis ima osam ispisanih strana. Kako je čuvan
među ostalom rukopisnom ostavštinom alhamijado pjesnika Nazifa Šuševića
može se pretpostaviti da je Šušević izvršio prijepis ove kaside. Međutim, rukopis u
njemu koji nosi naslov Kasida Ibrahim, razlikuje se od rukopisa ostale Šuševićeve
rukopisne ostavštine. Vizuelno on liči na rukopise Nazifa Šuševića, pisana su dva
stiha u redu koja se odvajaju marginama između kojih su upisani brojevi distiha
(bejtova), ali je činjenica da su na isti način pisani i Mevlud kao i Dinski nasihat Arifa
Sarajlije, pa se može izvesti zaključak da je ovo samo bio način pisanja mevluda i
kasida alhamijado pjesnika iz Novog Pazara, po uzoru na pisanja mnogih divanskih
i alhamijado pjesnika, ali i najstarijeg i najpoznatijeg Mevluda Sulejmana Čelebije,
a da bi ovaj rukopis mogao biti možda i originalni zapis Sulejmana Tabakovića.
Više je prijepisa ove Tabakovićeve kaside. Abdurahman Nametak je pronašao
i pisao o prijepisu koji se čuva u biblioteci JAZU u Zagrebu. Ovaj prijepis ima 159
stihova. Bećović spominje prijepis iz porodične biblioteke Saliha Tahirovića koji
ima 360 stihova, koji nisu odvojeni u strofama i stihovi nisu numerisani. Kako
je izvršen prema Čauševićevom sistemu pisanja arebice to ukazuje da je novijeg
datuma. Još jedan prijepis ove pjesme koji nosi naslov Ibrahim terzija, a koji je za
analizu koristio Alen Kalajdžija, ima 145 stihova, a sačinio ga je Ibrahim Balić iz
mjesta Ustirama kod Prozora. Svi ovi prijepisi koji se nalaze u različitim krajevima
našeg govornog područja upućuje na podatak da je ova kasida bila veoma popularna
i široko rasprostranjena.
Prijepis koji je korišten za ovaj rad, a koji je pronađen među rukopisnom
ostavštinom Nazifa Šuševića, nije napisan prema jedinstvenom sistemu
Čauševićeve arebice, što nas upućuje na zaključak da je nastao prije utvrđivanja
jedinstvene forme arebice i da je stariji od ostalih prijepisa ove kaside koje smo u
radu spomenuli i koji su do danas pronađeni. Kompletan je i dobro je očuvan. Čitak
je i vokaliziran.
Kasida Ibrahim Sulejmana Tabakovića je puna savjeta koji se nižu jadan
za drugim. Autor se obraća Ibrahimu terziji – krojaču kome upućuje savjete o
ponašanju i odnosu prema vjeri. Autor se obraća vršnjaku, ne djetetu, obraća se
najbližem koga naziva bratom. Obraća se bilo kojem Ibrahimu, bilo kojem čovjeku.
Savjeti su jasno izraženi, otvoreni i direktni, a Kasida počinje pozivom na pažljivo
slušanje.