Page 126 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 45

126 F. Baćićanin, Mevlud u bošnjačkoj tradiciji i mevludi na bosanskom jeziku

Uvod

Rođenje Božijeg poslanika Muhammeda, s. a. v. s., koje se najvjerovatnije
1
dogodilo 20. aprila 571. godine, odnosno u ponedjeljak 12. rebiulevvela , potpuno
2
je promijenilo tok historije svijeta. Čovječanstvo se vraćalo svome izvoru, histori-
ja islama i muslimana postaje slavna, a vjera u Allaha, Milostivog i Svemilosnog,
Stvoritelja svih svjetova, velikom se brzinom širila među ljudima. Kod musliman-
skih zajednica, u znak ljubavi i sjećanja na ovaj najznačajniji datum u historiji isla-
ma, nastala je tradicija obilježavanja rođendana poslanika Muhammeda, s. a. v. s.
Iako su neki smatrali da je to novotarija, odnosno unošenje u islamske običaje i tra-
diciju nečega što nije bila praksa prvih generacija muslimana – drugova poslanika
Muhammeda, s. a. v. s., i da je Muhammed, s. a. v. s., bio samo običan čovjek koji
je ljudima poslat da ih poduči vjeri u Jednog Boga, drugi su smatrali da je rođenje
Poslanika, s. a. v. s., blagodat za čovječanstvo i da se iz tog razloga ono treba i
mora obilježavati, pa je ovaj veliki i značajni datum u tradiciji muslimana započeo
svoj život i trajanje do današnjih dana. Najranije obilježavanje rođenja poslanika
Muhammeda, s. a. v. s., “nalazimo u vrijeme Haruna el Rašida. Poznato je da je
njegova majka prva obnovila kuću Poslanikovog rođenja” (Filipović 2000: 14) i
na taj dan se obilazila ova kuća, kao i druga mjesta koja su bila od značaja za život
Poslanika. “Andaluzijski putopisac Ibn Džubejir (1183) zabilježio je da je na dan
rođenja poslanika Muhammeda njegova kuća bila otvorena za posjete” (Özel 2004:
475) . Mevlud, 12. rebiulevvel, dan rođenja Poslanika, s. a. v. s., kod mnogih mu-
3
slimanskih zajednica uvršten je u odabrane dane i obilježavao se na različite načine.
Ovaj se datum najprije obilježavao sjećanjem na poslanika Muhammeda, s. a. v.
s., učenjem salavata, učenjem Kur’ana, pripremanjem i služenjem lijepih jela na
4
javnim mjestima, udjeljivanjem poklona i milostinje siromašnima, a s vremenom se
počeo u pojedinim zajednicama obilježavati ozbiljnije, organizovanjem zajedničkih
i velikih godišnjih svečanosti. Vladari su bili zajedno sa narodom i radovali se danu
kada je poslanik Muhammed, s. a. v. s., rođen. Svečanost mevluda u Osmanskom
Carstvu je 1588. godine uveo sultan Murat III i on je od tada zauzeo mjesto u zva-
ničnom državnom protokolu. Još za vrijeme sultana Sulejmana mevlud se organi-
zacijom prigodnih svečanosti počeo obilježavao na dvoru, ali se bilježi da su “po
1 Donošenje blagoslova – salavata – poslaniku Muhammedu obaveza je vjernika koja
je na više mjesta naznačena u kur’anskom tekstu. Donošenje blagoslova podrazumjeva
kazivanje riječi salavata uvijek nakon spominjanja imena poslanika Muhammeda. Kod nas
je ustaljeno mišljanje da je prilikom pisanja dovoljno nakon imena poslanika Muhammeda
napisati a.s. ’neka je blagosloven’ ili s. a. w. s. ’neka je mir i spas Božiji nad njim’, što i
mi činimo u ovom radu.
2 Rebiulevvel (ar. rabī’u al-’awwal) treći je od dvanaest mjeseci u muslimanskom
kalendaru.
3 Prijevodi s turskog jezika su djelo autora rada.
4 Salavat (ar. ṣalawāt) – posebna dova, obično na arapskom jeziku, kojom se poziva
Božiji blagoslov na poslanika Muhammeda.