Page 231 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 43

Novopazarski zbornik, 43/2020, str. 227-237 231

U sociološkim istraživanjima nalazimo različita definisanja socijalnog identi-
teta kroz prizmu personalnog i kolektivnog identiteta. Kulturni identitet dr. Zagorka
Golubović definiše kao “obrazac zajedničkog načina života i mišljenja, zajedničkog
iskustva na kojem se temelje oblici i sadržaji saznanja i kao vrijednosni okvir koji
ukazuje šta je poželjno, a šta nije sa stanovišta date kulture”. Također, dr. Branimir
Stojković pojam kulturnog identiteta definiše “kao kolektivne svijesti/osjećanja pri-
padnosti zasnovanog na spoznaji nekih zajedničkih odrednica (jezik, rasa, teritorija,
religija....) koji u datoj situaciji predstavljaju osnov poistovjećivanja”.
Sandžak je historijska regija, kulture koje su se ovdje ubaštinile, čine svo-
jevrsnu cjelinu i jedinstvo. Možemo vidjeti kako se odgovarajući spomenici ras-
poređuju, nimalo slučajno duboko, sa civilizacijskim težnjama koje su postojale,
kako pronalaze način svog ispoljavanja i kako čine jednu neraskidivu, organsku,
duhovnu i kulturnu cjelinu. Spoj elemenata Istoka i Zapada, u Raškoj školi eleme-
nata i Bizantije i romanike, isprepletano sa islamskim spomenicima i sve je primilo
jedan domaći elemenat koji se ne može pronaći ni u Bosni, niti pak na drugim
dijelovima islamskog kulturnog prostora na području Balkana. Kao kompozici-
ja historijskih prostora, duh ovog prostora kontinuirano se proteže kroz vrijeme,
odolijevajući mnogim izazovima historije. Interkulturalnost se zaista uočava kao
dimenzija značajna za uobličenje sandžačkog identiteta. Time on postaje zajednič-
kim identitetom svih koji historijski prebivaju na ovim prostorima – pravoslavaca,
muslimana – po vjerskom ubjeđenju, Srba, Muslimana, Crnogoraca – po njihovom
nacionalnom određenju.
Prirodna regionalnost nužno utječe na formiranje identiteta koji se postavlja
kao njegova unutarnja dimenzija. Sandžak nije samo pojam i sadržaj koji se odnosi
samo na sandžačke Bošnjake, već podjednako i na sandžačke Srbe i Crnogorce.
Naravno da se određena regionalnost postavlja nekim užim ili širim okvirom zavi-
čajnosti, prema kome se gaji posebna vezanost na psihološkom nivou, a na prak-
tičnom, očuvanju tradicionalnih vrijednosti dobrih odnosa, očuvanju porodice, pa-
trijarhalnom odgoju, rezultira potrebama organizovanja života na specifičan način.

Nacionalni identitet

Pod pojmom nacionalni identitet podrazumijeva se osoben nacionalni ka-
rakter, osjećanje pripadnosti i solidarnosti unutar etničkih grupa, kao i putevi nji-
hovog nastajanja i odnosi sa drugima susjednim grupama i njihovim identitetom. U
matricama kulturnog i nacionalnog identiteta, pored racionalne svijesti, prisutni su
brojni slojevi iracionalnog i tzv. “kolektivnog nesvjesnog” (K. Jung) što u određe-
nim kriznim i prijelomnim trenucima po život grupe i zajednice ispliva na površinu
društvene svijesti i utječe na kolektivno ponašanje aktera. Regionalni identitet ne
počiva toliko na zajedničkim crtama i zajedničkom nasljeđu, koliko na zajednič-
kim problemima sa kojima svi moramo da se suočimo. Ti problemi su posljedice