Page 163 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 43

Novopazarski zbornik, 43/2020, str. 155-167 163

Zbirke horskih i instrumentalnih kompozicija

Na neizmijenjene narodne melodije nailazimo i u zbirkama sa horskim obra-
dama i instrumentalnim kompozicijama. Ćatović je autor tri zbirke inspirisane
12
sandžačkim melosom od kojih su dvije za hor, a jedna za klarinet i klavir. U zbirci
horskih kompozicija Za gorom voda studena (Ćatović 1985) nalazi se 18 kompo-
zicija, obrada narodnih pjesama – 13 dvoglasnih za ženski (Sjenice mori Sjenice,
Po varoši, Na Jaliji, Pjevala bih, Šet’o sam se, Po Taslidži, Za gradom, Niz polje
mi ruža, Moćevčiću, Sanak me mori, Sazrelo voće, Telal viče, Kiša lije), 1 dvo-
glasna za muški (Tamo dolje) i 4 četveroglasne za mješoviti hor (Igra kolo, Sjaj
mjeseče, Ja uranih, Ravno polje).
Zbirka Svaka tica gn`jezdo ima, Lirske narodne pjesme iz Sandžaka (Ćatović
1989) je izmijenjeno i dopunjeno izdanje zbirke Za gradom voda studena. U njoj
se nalazi 16 od 18 kompozicija zbirke Za gradom voda studena koje su pretrpjele
izvjesne izmjene (bez kompozicija Igra kolo i Kiša lije) i 8 potpuno novih kompo-
zicija. Te izmjene kreću se od manjih promjena u glasovima koji nisu nosioci me-
lodije do promjene horskog stava . U ovoj zbirci je 14 dvoglasnih kompozicija za
13
ženski (Pjesma o Sjenici, Sjenice mori Sjenice, Po varoši, Na Jaliji, Šet’o sam se,
Sazrelo voće, Po Taslidži, Telal viče, Tamo dolje, Pjevala bih, Gdje djevojke beru
šeftelije, Niz polje mi ruža, Sanak me mori, Moćevčiću), 3 četveroglasne za ženski
(Pešterska, Jarane, žuti jablane i Pastirska) i 7 kompozicija za mješoviti hor (Za
gradom voda studena, Karala majka Vasviju, Šta se čuje iznad grada, Šarka ptica
mala, Sjaj mjeseče, Ja uranih i Ravno polje).
Posmatrajući Ćatovićeve horske kompozicije možemo uvidjeti da su sve
obrade sandžačkih narodnih lirskih pjesama (izuzetak čini Pjesma o Sjenici, origi-
nalna kompozicija u formi ode, koju je napisao na tekst zemljakinje Fatime Mumi-
nović). Prema Ćatovićevim riječima melodijske linije ovih pjesama su „savršena
sinteza muzike i poezije” i „ne dopuštaju izmjene” (Ćatović 1989: 3). On ističe da
se pri njihovoj obradi susreo sa problemom kako da pjesmama doda drugi glas „a
da melodijska linija ništa ne izgubi od svoje sadržine” (Ćatović 1989: 4). Ćato-
12 Sulejman Ćatović rođen je 1931. godine u Sjenici. U Drugom svjetskom ratu ostao je
bez oba roditelja, te je upućen u Dom za ratnu siročad u Novom Pazaru. Odatle je, sa još
nekoliko dječaka, poslat na školovanje u tadašnju Čehoslovačku gdje je stekao osnovno
obrazovanje iz muzike. Po povratku u zemlju počinje pohađati muzičku školu Stanković u
Beogradu. Godine 1956. upisuje Muzičku akademiju u Beogradu, gdje je studirao u klasi
profesora Aleksandra Obradovića. Po završetku studija radio je kao profesor muzičke
kulture u Učiteljskoj školi „25. maj“ u Novom Pazaru, a zatim kao prosvjetni inspektor
Kragujevačkog okruga. Godine 1965. počinje raditi u Učiteljskoj školi u Ubu gdje ubrzo
formira orkestar i hor, a 1977. godine osniva i Školu osnovnog muzičkog obrazovanja
„Petar Stojanović“ čiji je direktor bio sve do odlaska u penziju. Umro je u Ubu 2010.
godine (Nikšić 2017).
13 Prvobitno dvoglasna kompozicija Za gorom voda studena u drugoj zbirci (Svaka tica
gn`jezdo ima) obrađena je za mješoviti hor.