Page 61 - Novopazarski Zbornik 36

НЗ 36/2013 NOVI PAZAR NA MAPI SARAJEVSKIH TRGOVACA... 63

novaca smaći može, a nikakva kapitala nije nužno položiti, nego samo trud po-
ložiti.“ Prema podacima iz jednog pisma, licitaciju je dobio Jakov Trifković,
56
sarajevski trgovac, zajedno sa efendijom Benunom. Iste godine, 1856, je neko iz
57
Novog Pazara zakupio sve đumruke i desetinu u Bosni. 58
Jedan broj uglednih građana iz Novog Pazara, poput Mehmeda, sina ha-
dži Mustafe, imali su i dućane u sarajevskoj čaršiji, koje su uglavnom izdavali.
59
Koliko je Novi Pazar bio važan za sarajevske trgovce ukazuje i činjenica da je
glavni grad vilajeta 1860. godine dobio prvu telegrafsku liniju kojom je upravo
preko Novog Pazara bio povezan sa Istanbulom. 60

* * *

Na kraju kao zaključak možemo reći da iako je Novi Pazar predstavljao
obavezan carinski prelaz, pa je njegov značaj bio zbog toga u ovom periodu po-
sebno važan za sarajevske trgovce, on je zapravo bio, što je još bitnije, važna
čaršija. Tako su trgovačke kuće Kumašin, Hadžiristić, Ćomare, Jeftanović i Jelić
ovaj grad posmatrale kao važan trgovački centar u kojem su kupovale robu, ali
i plasirale je; on je zbog svog veoma važnog geografskog položaja predstavljao
stratešku tačku iz koje su one kupovale robu i preko koje su je dalje prebacivale
nekada u svoj dućan u Sarajevu, a nekada u filijale ili druge čaršije. Na to ukazuje
i jedan dokument sačuvan u jednom od deftera trgovačke kuće Jelić na kojem su
upisani gradovi sa kojima su aktivno poslovali, a na petom mjestu se nalazi upi-
san upravo Novi Pazar. To jasno potvrđuju i malobrojna ali izuzetno važna pisma
koja su razmjenjivali Gavro Jelić i Ibrahimaga Handžija. Njihova pisma ukazuju
na obim poslovanja između ove dvije čaršije, rasvjetljavaju primjenu carinskih
propisa u praksi i oslikavaju jedan poslovni svijet koji je bio izuzetno korektan i
prijateljski.

56 ABiH, Fond Jelići, kutija br. IX-3-2.
57 Jakov Trifković je bio sin Riste Trifkovića kojeg Vladislav Skarić navodi kao jednog od važnih
trgovaca u Sarajevu. Vidi: Vladislav Skarić, Izabrana djela I, Sarajevo, 1985, 229.
58 U jednom pismu napisanom u februaru 1856. godine, koje je bilo adresirano na trgovačku
kuću Hadžiristić u Sarajevu, pisalo je kako je neki „Pazarac sve đumruke i desetinu u Bosni
zakupio.“ ABiH, Fond Hadžiristići —Sarajevo, kutija br. IX-1-11.
59 Mehmed, sin hadži Mustafe iz Novog Pazara, imao je udio u pet dućana koji su se nalazili u
Velikom bezistanu, jednom od najvažnijih poslovnih objekata u Sarajevu. Vidi: Bosna, br. 234
1. i 13. 12. 1870, 2.
60 Milan Ljiljak, Pošta, telegraf, telefon u Bosni i Hercegovini, knjiga I, Sarajevo, 1975, 113.