Page 102 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 44-2021

102 B. Čelebić, Tipologija i ornamentika novopazarskih nišana...

tivima, opisivali ih, crtali, fotografisali i to publikovali. Mnogi od njih, naročito stariji
istraživači, imali su uglavnom površna i pogrešna viđenja. Neke njihove pogreške su
prouzrokovane vrlo plitkom plastičnošću reljefa, zatim njihovim oštećenjima, a zatim
i posmatranjem pod nepovoljnim osvjetljenjem, jer nije bilo lako, a nekada ni moguće
uopšte, u svako doba dana, ili za kratko vrijeme vidjeti i fotografisati pojedine motive.
Neki pogrešni opisi su posljedica jednostranog pristupa i unaprijed formiranog mišljenja
o izgledu i značenju izvjesnih motiva. Istraživači novijeg vremenskog razdoblja su tim
poslovima pristupali bez predubjeđenja, ozbiljnije, imali su više vremena i više su se
udubljivali, pa su njihovi podaci mnogo objektivnijii uvjerljiviji (Bešlagić 1982: 129).“
Tako u bjelopoljskom kraju ima primjer stećka u obliku sanduka i uklesanim
reljefom mača sa lijeve strane ulaza u crkvu Sv. Bogorodice Bistričke. Mač je služio
17
za sječenje u napadu s manjih odstojanja. Koristili su se njime pješaci, ali još više
konjanici, kako u viteškim igrama tako još češće u pravim ratnim sukobima. Mač na
stećcima je redovno dugačak, prav, sa krsnicom i drškom koji se završava kao krug.
Ponekad je krsnica nešto izvijena ili prema dolje malo nakošena ili povijena. Me-
18
đutim, to je samo jedan primjer iz Bijelog Polja, ali u Crnoj Gori i širem okruženju
možemo ih više pronaći, a svi oni imaju približno isto značenje. Mač je klasično sred-
njovjekovno oružje, a sablja je u naše krajeve došla sa Osmanlijama. To je razlog zbog
čega na stećcima redovno srećemo predstave mačeva, a na nišanima sablje, jatagane i
male noževe. Mač, luk sa strijelom, koplje, čomaga, štit, sablja, sjekirica, to su rekvizi-
ti kako smo gore pomenuli lova, rata i turnira. Na osnovu toga ove motive na stećcima
svrstavamo u kategoriju simbola i atribuiramo ih uglednim ljudima. Šefik Bešlagić je
utvrdio da je moguće isto objašnjenje dati i kada su u pitanju nišani (Bešlagić 1978:
60). Na prostoru Polimlja istraživači govore da su to nišani šehida. U Petnjici postoji
jedan nišan koji ima fino klesani turban, a na donjem dijelu nišana postoji motiv sa-
blje. Prijevod počinje riječju “maktul”, što znači da je taj čovjek šehid tj. ubijen.. Ali
19
Bardhi u svojoj monografiji navodi da su u Osmanskom Carstvu mačeve klesali na
nišanima vojnim licima (Bardhi-Kanaqi 2020: 84) tako da možemo zaključitida je taj
motiv i u novopazarskom kraju korišten za pripadnike vojnih ili uglednih ljudi (Prilog
br. 2, 13–26). Interesantno je da smo pronašli jedan primjer nišana iz Velikog groblja
na kojem je s jedne strane mač, a sa druge strane koplje (Prilog br. 26), i to je dokaz da
su nišani preuzimali od stećaka gore pomenute ornamente (Crtež br. 16). 20
17 Čelebić B. (2021). O bjelopoljskim (Bihorskim) stećcima kao dijelu neistražene kulturno-
istorijske baštine, Istorijski Zapisi 1-2, (153-176). Pored ovih mačeva u Srbijanskom Polimlju
možemo da vidimo na neke nekropole stećaka u Prijepolje i Priboju ornamnete mačeva i rozeta.
Vidi: Radomir Stanić, Stećci u srednjem Polimlju, uz problem daljeg proučavanja; efikasne zaštite,
Simpozijum Seoski dani Sretena Vukosavljevića IV, Prijepolje 1976, 111-128; Šefik Bešlagić,
Stećci: kataloško­topografski pregled, Veselin Masleša, Sarajevo 1971, 424-427.
18 Bešlagić Š. (2004). Stećci­kultura i umjetnost. Sarajevo: Veselin Masleša. str. 222-
223; Bešlagić Š. (2004). Leksikon Stećaka. Sarajevo: Svjetlost. 90–91.
19 Čelebić B. (2021). “Nadgrobni spomenici iz Osmanskog perioda u Petnjičkom kraju”,
Glasnik Bihora 6, Petnjica. (u štampi).
20 Ornamenti sakupljeni na terenskim istraživanjima Novog Pazara.