Page 134 - Zbornik 40

134 Avdija Salković 40/2017

- Postoji pet noći u kojima se molitve ne odbijaju: prva noć redžepa, pet-
naesta noć ša’bana, noć uoči petka, noć uoči Ramazanskog bajrama i noć uoči
Kurban-bajrama. 18
Kada bi nastupio ovaj odabrani mjesec, on bi često činio sljedeću dovu:
- Moj Allahu! Redžep i ša’ban učini dobrim i blagoslovljenim za nas. Poživi
nas do ramazana. 19
U spomenutim noćima pobožni ljudi predaju se molitvi i kako u svome djelu
Üçaylar kaže turski učenjak Mustafa Nedžati Bursali, gube svaku vezu sa ovim svi-
jetom. Ovaj mjesec predstavlja uvertiru za najodabraniji mjesec, mjesec ramazan,
20
tako da sa njegovim početkom vjernik počinje intenzivnije obavljati svoje obrede.
Jedan obred kojem se u mjesecu redžepu pridaje važnost jeste post, i iz islam-
ske tradicije može se videti da je to najbolje činiti ponedjeljkom i četvrtkom, u
danima koji su inače svrstani u odabrane. Jedan vjernik vjeruje da će za post dobiti
veliku nagradu od Allaha, a potporu da to čini kad god može, opet nalazi u riječima
poslanika Muhammeda:
- Ko u svakom mjesecu posti po tri dana, kao da je postio cijelog života. 21
Poseban intezitet nagradi daje činjenica da se radi o dobrovoljnom postu.
Bošnjaci Bosne i Sandžaka u ovom mjesecu intenziviraju još i mevlud, odno-
sno obred kojim se slavi rođenje poslanika Muhammeda. Inače, mevlud predstavlja
spjev u kojem su opisani pojedini segmenti Muhammedovog života, najčešće rođe-
nje i uzdignuće (miradž) i dr. Ovih religijskih spjevova ima mnogo, međutim, kod
Bošnjaka su najprizatiji i najčešće izvođeni Mevlud od Gaševića i Mevlud Arifa
Sarajlije. Može se reći da ne postoji kuća u kojoj se tokom učajluka ne prouči
22
mevlud. Na određeni dan domaćin pozove učače mevluda (najčešće su to hodže),
svoje prijatelje, komšije i rođake koji se u jednoj skrušenoj i pobožnoj atmosferi
prisjete Poslanika. Obično se mevlud organizira u kući, rjeđe u džamiji, a danas je
sve učestalija pojava i organiziranja mevluda u ugostiteljskim objektima. Nakon
proučenog mevluda, slijedi prigodna zakuska (ručak ili večera) na kojoj se služe tra-
dicionalna jela. Šerbet (od meda ili limuna) ili, u najboljem slučaju, đulsija (ružina
voda), jeste još jedan neizostavan aspekt ove vjerske prigode i služi se u posebnom
trenutku programa koji opisuje samo rođenje. Tada svi prisutni ustaju na noge, pri-
godnim spomenom / salavatom spominju Muhammeda i ispijaju posluženi šerbet.
Ovakav način izvođenja mevluda svojstven je muslimanima Turske i Balkana. S

18 Hadis prenijet iz zbirke Džamiussagir, a prenosi ga Ibni Omer.
19 Prenijeto iz zbirke Džamiussagir.
20 Necati Bursali, Mustafa. Üçaylar. Istanbul: Erhan, 1997, str. 50.
21 Hadis prenijet iz zbirke Tergib ve Terhib.
22 Vezano za Kur’an, muslimani ne upotrebljavaju glagol čitati, već učiti. S obzirom da
mevlud predstavlja religijski spjev o poslaniku Muhammedu, o najodabranijem biću, iz
velikog poštovanja prema njemu, također se i za mevlud koristi glagol proučiti. Glagol
proučiti govori o činjenici da se ne radi o štivu koje prosto treba iščitati, već o nečemu
što je vrijedno pažnje i proučavanja.