Page 132 - Zbornik 40
P. 132

132                          Avdija Salković                     40/2017

                     - šehada, tj. javno svjedočenje postojanja Božije Jednoće i Muhammedo-
               vog poslanstva;
                     - obavljanje pet dnevnih namaza (molitvi);
                     - post u mjesecu ramazanu;
                     - davanje zekata (obavezno udjeljivanje dijela imetka);
                     - odlazak na hadždž (bar jednom u životu hodočastiti Mekku i Medinu).

                     Muslimani vjeruju da je prije poslanika Muhammeda, kao zadnjeg Allahovog
               poslanika, bilo mnogo drugih poslanika , tako da ni svi običaji, shvatanja i zakoni
                                                 14
               nisu ni morali biti u potpunom neskladu sa moralnim načelima islama. Uzimajući
               za mjeru navedene imanske i islamske šartove, možda ih je ponegdje trebalo samo
               redefinirati i modificirati i na taj način dovesti u željeni red.

                     Vrijednost vremena u islamu


                     S obzirom da govorimo o mjesecima, dakle, o dijelovima vremena, o odre-
               đenim vremenskim intervalima, potrebno je naglasiti i važnost koju muslimani pri-
               daju vremenu. Počev od svakodnevice, jedan muslimanski vjernik koji obavlja pet
               dnevnih molitvi, stalno je na oprezu i iščekivanju namaskog vakta. A, i činjenica da
               se i Allah u nekoliko dijelova Kur’ana zaklinje vremenom, govori o važnosti ovog
               pitanja. U prilog ovome najbolje govori sljedeća kur’anska sura:
                     - Tako mi vremena - čovjek, doista, gubi! Samo ne oni koji vjeruju i dobra
               djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima preporučuju
               strpljenje. 15
                     Iz ovih Allahovih riječi, jedan musliman razumije da mu je vrijeme dato u
               svojstvu svjedoka i najvećeg iskušenja: ako ga ispuni kako treba – a to podrazu-
               mijeva da ga ispuni dobrim djelima – onda će se ono pretvoriti u najljepši poklon
               koji je mogao dobiti od svoga Gospodara; u suprotnom, čovjek je samo na gubitku.
               Analogno ovim uputama, musliman je dužan da svaki tren svoga života iskoristi u
               službi dobra.

                     Arapska, lunarna godina

                     Muslimani cijelog svijeta, pa tako i Bošnjaci, svoje vjerske obrede (ibadete),
               obavljaju prema lunarnom kalendaru. Lunarna godina ima 12 mjeseci i nije povezana
               sa godišnjim dobima tako da „klizi“ prema solarnim datumima za oko 10 ili 11 dana
               na godišnjem nivou, vraćajući se na istu poziciju u odnosu na solarnu svakih 34 islam-
               ske godine. Ova činjenica veoma je bitna tokom posta u mjesecu ramazanu. Ukoliko
               bi se pratila solarna godina ovaj mjesec uvijek bi padao u isto doba godine, i da se to

               14   Kur’an spominje imena 25 poslanika. Iz priznatih islamskih djela saznajemo da ih je
               bilo oko 120.000.
               15   Kur’an (103)
   127   128   129   130   131   132   133   134   135   136   137