Page 263 - Zbornik 27

268 Predrag V. Milo{evi} NZ27/2003

Sarajevo u vremenu od 1918. do 1941. godine, tokom postojawa prve ju-
`noslovenske dr`ave — Kraqevine Srba, Hrvata i Slovenaca odnosno
Kraqevine Jugoslavije, ima u izvesnom smislu internacionalnu kulturu
svog graditeqstva koja, kao i wen grad, potpuno pripada svome »malom«,
ali i onom »velikom« svetu.

Literatura
1. — Arhitekt Juraj Neidhardt, ^ovjek i prostor 7/1954, 1–2.
2. Bajlon Mate, Zadru`ni dom Saveza Nabavqa~kih zadruga u Sarajevu, ^ovjek i pro-
stor 242/1973. i 257/1974; Osvrt na pisawe o arhitekturi HH vijeka u Jugoslaviji u enciklo-
pediji Larousse, ^ovjek i prostor 8/1974, 10–11; Dokumentacija uz jedan prikaz, Arhitektura
Urbanizam 73/1975; Javni arhitektonski natje~aji u Beogradu izme|u dva rata, ^ovjek i
prostor 5/1975; Izlo`ba sarajevskih likovnih umetnika u Beogradu 1937, Izgradwa 9/1981,
45–54; Dragocjeni materijal koji treba sistematizirati, ^ovjek i prostor 2/1984, 10–11;
Studije arhitekture u Be~u dvadesetih godina, Arh 22/1991, 56–59.
3. Ba{ovi} Qubinka, O kulturnim vezama izme|u ^ehoslova~ke i Bosne i Hercegovi-
ne u periodu izme|u dva svjetska rata (1918–1941), (odlomak iz disertacije), ^asopis Radio
Sarajevo — Tre}i program 8/1975, 461.
4. Buni} Branko, [esnaest godina od smrti arhitekta Du{ana Grabrijana, ^ovjek
i prostor 11/1968, 8; Spa{avajmo staro Sarajevo, ^ovjek i prostor 191/1969, 4–6; Spa{avaj-
mo staro Sarajevo — Borba za ambijent, ^ovjek i prostor 192/1969, 4–6; Lijeva obala Mi-
qacke, ^ovjek i prostor 198/1969, 16; Amerika 1930, ^ovjek i prostor 11/1970; Pojava moder-
ne arhitekture u Sarajevu, ^ovjek i prostor 11/1971, 12; Otvoreno pismo redakciji lista
^ovjek i prostor, ^ovjek i prostor 6 i 12/1972; Sje}awe na arhitekta Grabrijana, Arh
16/1972, 1–4; Sedamdeseta obqetnica `ivota arhitekta Mate Bajlona, ^ovjek i prostor
5/1973, HH; Sedamdeseta obqetnica `ivota arhitekta Mate Bajlona, Arh 17–18/1973;
Dezinformacije u enciklopediji Larousse, ^ovjek i prostor 1/1974; Trg u Sarajevu, ^ovjek i
prostor 4–5/1981, H£H–HH.
5. ^eli} Xemal, Portre: Arhitekt Du{an Grabrijan, Arh 1/1964, 42–43; Grabrijan i
Sarajevo, Muzej grada Sarajeva, Sarajevo 1970; Bra}a Kadi}i — Pioniri savremene arhitek-
ture u BiH, Esej za seriju Graditeqi Sarajeva, Radio Sarajevo — Tre}i program, 1988.
6. ^eli} Xemal, Jadri} Radivoj i Rexi} Husref, Restauracija i revitalizacija sre-
di{weg dijela sarajevske ~ar{ije, Na{e starine H£££/1972, 135.
7. Damjanovi} Danka, Roman Petrovi} — Retrospektiva 1988 (katalog), Umjet-
ni~ka galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988.
8. D. M., Izlo`ba Pola vijeka hrvatske umjetnosti — Arhitektura, Hrvatski
dnevnik, 12. 2. 1939. i 5. 2. 1939, 17.
9. — Dom smu~arskog dru{tva na Jahorini, Bilten smu~arskog kluba Sarajevo 7/1983.
10. — Enciklopedija Jugoslavije, Socijalisti~ka Republika Bosna i Hercegovina (se-
parat iz ££ izdawa), JLZ, Zagreb 1983.
11. — Enciklopedija likovnih umjetnosti, 1–4, JLZ, Zagreb 1959, 66.
12. Feldman M., Prva izlo`ba Udru`ewa likovnih umjetnika, Oslobo|ewe, 25. 11.
1945, 7.
13. Finci Jahiel, Razvoj dispozicije i funkcije u stambenoj kulturi Sarajeva, Zavod
za stambenu izgradwu SR BiH, Sarajevo 1963, 37–44; Arhitekt Helen Baldasar slavi sedam-
desetogodi{wicu `ivota, Arh 5/1964, 45–48; Dvadeset godina stambene izgradwe u Saraje-
vu, Arh 8/1964, 4–6.
14. Finci Jahiel i Taubman Ivan, Jedna graditeqska epoha, Odjek 24 (15–31. 12.
1974), 16–17.