Page 242 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 43

242 E. Kahrović, Migracione težnje novopazarskih studenata početkom 2020. godine

ravnotežna nadnica. Migraciona kretanja prestaju kada se razlika u visini nadnica
između zemalja izjednači sa troškovima migracije (Massey 1993). Na mikro teo-
rijskom nivou, neoklasična migraciona teorija posmatra migrante kao pojedince,
racionalne učesnike koji donose odluku o migriranju na osnovu analize troškova i
koristi. Pod pretpostavkom da odluke donose slobodno i imaju dovoljno potrebnih
informacija, očekivano je da će migrirati ka područjima u kojima će moći da budu
najproduktivniji, odnosno, gdje će moći ostvariti najviše zarade u odnosu na svoja
znanja, sposobnosti i vještine (Predojević-Despić 2010).
Za razliku od teorije neoklasične ekonomske migracije, koja polazi od stava da su
prisutne razlike u visini nadnica jedan od najbitnijih pokretača migracije, teorija nove
ekonomije migracija (Stark 1991) ističe da međunarodne migracije predstavljaju stra-
tegiju društvenih grupa (najčešće domaćinstava, porodica i sl) u periodima ugroženog
materijalnog stanja. Starkova teorija se može dobro primijeniti na uslove sa kojima se
susreću mnogi nedovoljno kvalifikovani radnici u zemljama u razvoju, između osta-
log i na Srbiju, kao i na Novi Pazar. Porodice su podstaknute da se same materijalno
obezbijede i to slanjem jednog ili više članova u inostranstvo na rad. Uključujući de-
vizne doznake iz inostranstva sa prihodom koji su ostali članovi porodice ostvarivali
kod kuće, domaćinstva uspijevaju povećati prihode i smanjiti rizik.
Teoretičari dualnog ili segmentiranog tržišta rada (Piore 1979) tvrde da se u
ekonomski visoko razvijenim zemljama postojeći dualizam između kapitala i rada
prenosi i na tržište rada formirajući dva segmenta. Prvi segment čine sigurni, dobro
plaćeni i visoko vrednovani poslovi koji nose mogućnost napredovanja, a sekun-
darni segment se sastoji iz nesigurnih, slabo plaćenih i nisko vrednovanih radnih
mjesta (Poleti 2013). U visoko razvijenim zemljama, domaća radna snaga ne želi
obavljati poslove sa niskom zaradom i niskim društvenim statusom. Stoga se po-
slodavci okreću imigrantima, inicirajući migratorna kretanja i to kroz direktno re-
grutovanje i formalno zapošljavanje.
Teorija svjetskog sistema polazi od pretpostavke da je međunarodna migracija
radne snage uzrokovana razvojem kapitalističkog sistema i globalnog tržišta. Ova
teorija razloge međunarodne migracije nalazi u procesu globalizacije i prodoru ka-
pitalističkog načina proizvodnje u nekapitalistička društva (Sassen 1988). Osnovna
pretpostavka ove teorije jeste da međunarodno kretanje radne snage prati među-
narodne tokove kapitala, ali u suprotnom smjeru. Prilivom kapitala i dolaskom
multinacionalnih kompanija sa novom tehnologijom u manje razvijene regione u
potrazi za sirovinama, jeftinom radnom snagom i tržištem, stvoreni su podsticaji za
međunarodnu migraciju radne snage.
Teorija ljudskog kapitala (Massey, Luin, Jorge 1994) polazi od toga da se po-
jedinci razlikuju prema individualnim sposobnostima, znanjima, vještinama, go-
dinama, spolu i drugim karakteristikama (Kahrović 2018). Na osnovu spomenutih
karakteristika koje posjeduje, pojedinac procjenjuje očekivani dohodak kao neto
prinos ulaganja ljudskog kapitala za svaku potencijalnu destinaciju migracije uk-
ljučujući i sadašnje mjesto boravka. Pri kalkulaciji očekivanog dohotka on uzima