Page 250 - NOVOPAZARSKI ZBORNIK 43
P. 250

250        E. Kahrović, Migracione težnje novopazarskih studenata početkom 2020. godine


                  Kada se govori o konkretnim preprekama za odlazak u inostranstvo, kao naj-
               veći razlog studenti uglavnom navode „odvajanje od rodbine i prijatelja“ (29,8%),
               „komplikovanu  proceduru  za  odlazak“  (17,1%),  „nepoznavanje  stranog  jezika“
               (15,1%), kao i „nedostatak novca“ (14,1%). Poslije toga, slijede prepreke koje se
               odnose na „stroge procedure za dobijanje boravišne ili radne dozvole“ (11,2%),
               „neizvijesnost u vezi sa dobijanjem posla u inostranstvu“ (10,7%) i „nedostatak
               informacija o mogućnostima odlaska u inostranstvo“ (2%).
                  Jedna četvrtina ispitanih studenata planira da nakon završetka školovanja potra-
               ži bolje uslove za život u Njemačkoj (25,4%). Na drugom mjestu prema intereso-
               vanju studenata jeste Turska (9,3%). Poslije toga, slijede Austrija (5,4%), Švajcar-
               ska (4,4%), Holandija (2,5%) i Francuska (2,5%). Veoma mali broj studenata teži
               ka drugim evropskim zemljama, uključujući i SAD i Kanadu. Ohrabrujući podatak
               jesu potvrdni odgovori i kod ovog pitanja, da okvirno manja polovina ispitanih ne
               planira da se iseli (42,4%).



                  Zaključak

                  Novi Pazar se već više decenija suočava sa problemom odliva ljudi. Ovaj pro-
               blem ima ozbiljne demografske i ekonomske posljedice na cjelokupnu društvenu
               zajednicu. Srbija, a posljedično i Novi Pazar, zauzimaju vodeće mjesto u regionu po
               iseljavanju mladog stanovništva. Prema rezultatima Popisa 2011, samo u periodu od
               2002. do 2011. godine u inostranstvo je otišlo oko 175.000 građana Republike Sr-
               bije, prosječne starosti 29 godina. Među njima, skoro svako peto lice (19%) ima di-
               plomu visoke ili više škole. Među njima je popisano 11% magistara i 6,9% doktora
               nauka. Upadljivo najviši udio naših spoljnih migranata sa visokom školom (15,8%)
               je u Sjedinjenim Američkim Državama. Zatim na listi, po visini udjela građana Sr-
               bije na radu - boravku u inostranstvu sa visokom školom, slijede Njemačka (10,4%),
               Kanada (7,1%), Švajcarska i Velika Britanija (sa po 5,2%). U SAD boravi i najveći
               broj popisanih magistara i doktora nauka (21,8% i 31,7%, respektivno). Pored SAD,
               najveći udio naše naučne elite je nastanjen u Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Kanadi.
               U ove četiri države boravi gotovo polovina magistara (44,7%) i više od polovine
               doktora nauka (57,6%) porijeklom iz Srbije (Stanković 2014).
                  Migracije visokoobrazovanog stanovništva Novog Pazara i okoline biće mo-
               tivisane, prije svega, ekonomskim, političkim, obrazovnim ili drugim razlozima.
               Kao takve, one će predstavljati gubitak ljudskih resursa i intelektualnog potencijala
               grada. Odliv visokoobrazovanog stanovništva odvijat će se u dva pravca: jedan
               ka inostranstvu, a drugi ka većim gradovima unutar Republike Srbije ili Bosne i
               Hercegovine. Bez obzira na trenutno visok nivo prirodnog priraštaja, grad će u bu-
               dućnosti početi demografski da se prazni, al i da ostaje bez neophodnog razvojnog
               i intelektualnog potencijala, čime se ugrožava njegov dalji opstanak.
   245   246   247   248   249   250   251   252   253   254   255