Page 208 - Zbornik 40

208 Emir Ćorović 40/2017

sidžili tj. „administrativno-sudske protokolarne knjige”, koje nam daju mogućnost da
razmotrimo vršenje administrativno-sudske vlasti na određenom užem području, u
ovom slučaju kaze Novi Pazar.
Prije nego što razmotrimo neka obilježja prevedenih sidžila, ukazat ćemo na
značaj Uvoda koji su priredili Sejdalija Gušić i Enver Ujkanović. Objašnjeni su poj-
movi kadiluka ili kaze, kadije i sidžila. Važno je što je čitaocu ukazano na hijerarhiju i
odnos dokumenata različitih nivoa vlasti, počev od vrhovne vlasti, preko nižih organa
vlasti, pa do šerijatsko-sudskih vlasti. Sidžili predstavljaju upravo dokumenta šerijat-
sko-sudskih vlasti. Pošto se radi o administrativno-sudskim protokolarnim knjigama u
njima su „kadije ili njihovi pomoćnici naibi, bili obavezni da zavode i upisuju sadržinu
svih akata prispjelih od viših instanci, sve pojedinačne dopise njihovih kancelarija
upućivane centralnim i drugim vlastima, kao i sva rješenja, dozvole i odluke iz dome-
na svojih nadležnosti izdavane lokalnom stanovništvu”. Kako dalje pojašnjavaju pisci
Uvoda, riječ je o “svojevrsnim dokumentarnim zbornicima”, te da se na ovaj način
vodila „dupla administracija”, jer „sve što sadrže sidžilski zapisnici bilo je napisano
kao pojedinačni dokumenti”. Još dvije stvari se u Uvodu naglašavaju. Prvo, da se radi
o fragmentima dva sidžila, što znači da nisu u pitanju kompletni spisi; drugo, da sidžili
obuhvataju ne samo kazu Novi Pazar nego i veliki broj drugih mjesta koja „posve
sigurno, nisu pripadala jurisdikciji novopazarskog kadije”.
Što se tiče samih sidžila u njima su popisani slučajevi različite pravne prirode.
Radi se o naslijedno-pravnim, porodično-pravnim, obligaciono-pravnim, kaznenim,
upravnim/ administrativnim pravnim stvarima. Čini se da dominiraju slučajevi ad-
ministrativnog karaktera, prije svega onih sa fiskalnim obilježjima gdje se naređuje
plaćanje odgovarajućih nameta.
U prijevodu Sidžilu I navedeno je 45 slučajeva, a u prijevodu Sidžila II 33 slu-
čaja. Slučajevi u prijevodu su numerisani arapskim ciframa. Prostor nam ne dozvolja-
va, a to i ne bi trebalo biti predmet jednog prikaza, da se osvrnemo na sve slučajeve,
imajući u vidu da je autor ovog teksta pravnik, da će se određena zapažanja koja se
odnose na način postupanja tadašnjih sudsko-administrativnih organa, kao i osvrt na
nekoliko karakterističnih slučajeva.
Pravničke procedure su po prirodi stvari satkane od niza formalnih pravila, koja
se, između ostalog, odnose i na način korespodencije između različitih organa, ali i na
komunikaciju sa strankama u postupku. Čitanjem slučajeva navedenih u sidžilima uo-
čava se jedan vrlo zanimljiv, može se reći i ceremonijalan način opštenja između orga-
na vlasti, ali i između ovih organa i stranaka. Tako, kada se viši organi vlasti obraćaju
određenom kadiji, obavezno se koristi formulacija „znanje mu se uvećalo“ (naprimjer:
„Kadijama Prizrena, Trgovišta, Bihora sa Kumranom, znanje im se uvećalo...“); kod
obraćanja vezirima koriste se formulacije kojim se ukazuje na njihovu sposobnost,
autoritet i sl. (naprimjer: „Čestitom veziru i najsposobnijem upravitelju, koji izdaje
naredbe i čija se riječ sluša...“; u ophođenju sa muteselimima se, također, koriste ri-
ječi uvažavanja njihove ličnosti (naprimjer: „Čestitom mome paši, sadašnjem mome
muteselimu u Novom Pazaru, uvaženom i dobrostivom...“). U slučajevima gdje se po-