Page 207 - Zbornik 40

Emir Ćorović
Departman za pravne nauke
Državni univerzitet u Novom Pazaru

PRIKAZ MONOGRAFIJE
„SIDŽILI KADIJE KAZE NOVI PAZAR
OD 1766. DO 1768. GODINE“,
IZDAVAČA ARHIVA „RAS“ NOVI PAZAR I
HISTORIJSKOG ARHIVA SARAJEVO

Tokom 2012. godine, u izdanju Arhiva „Ras“ iz Novog Pazar i Historijskog
arhiva Sarajevo, izašla je iz štampe monografija „Sidžili kadije kaze Novi Pazar od
1766. do 1768. godine“. Riječ je o vrlo vrijednom historijskom materijalu koji je sa
osmansko-turskog jezika preveo i komentarima propratio (obradio) dr. Ahmed S. Ali-
čić. Recenzenti ove monografije su dr. Gökçen Kalkan, dr. Mirjana Marinković i dr.
1
Aladin Husić.
Predmetna monografija je obima 211 stana i sljedeće strukture: Novopazar-
ski sidžili – važan historijski izvor, koji je napisao dr. Gökçen Kalkan (strana 5), Ri-
ječ izdavača (na bosanskom, srpskom, turskom i engleskom jeziku), koji su napisali
Zoran Popović i Haris Zaimović (od strane 7 do strane 14), Uvod: Kadiluk, kadija,
sidžil – osnovne informacije, autora Sejdalije Gušić i Envera Ujkanovića (od strane
15 do strane 18), Sidžili – prijevod, i to Sidžil I – 1179. i 1180. h .g./ 1766. g. n. e.
(od strane 21 do strane 76), Sidžili II – 1181. h. g./ 1767.-68. g. n. e. (od strane 77 do
strane 107). Potom su predstavljeni originalni tekstovi (tj. fotografije tekstova) Sidžila
I (od strane 109 do strane 122) i Sidžila II (od strane 123 do strane 142), a nakon toga
slijedi transkripcija sidžila na turski jezik (od strane 143 do strane 196). Posljednje
poglavlje nosi naziv Kratko objašnjenje pojmova i termina korištenih u dokumentima
ovih sidžila koji se objavljuju. U pitanju je pojmovnik koji čitaocu treba da omogući
lakše korištenje ove publikacije, imajući u vidu da se u istoj koriste brojni „zaborav-
ljeni“ pojmovi i termini. Posebno je važno naglasiti i da je prevodilac kroz podnožne
napomene (fusnote) dao potrebna i sadržajna objašnjenja što u mnogočemu olakšava
čitanje i razumijevanje ove monografije.
Viševjekovna vladavina Osmanske države na ovim prostorima svakako je osta-
vila neizbrisiv trag. U tome i leži značaj ove monografije u kojoj se predstavljaju

1 Dr. Ahmed Aličić je važio za vodećeg bosanskohercegovačkog osmanistu i filologa.
Rođen je 1934. godine u Nevesinju, a preselio na Ahiret (preminuo) 11. 08. 2014.
godine. Vidjeti: http://www.islamskazajednica.ba/index.php?option=com_content&vi
ew=article&id=20312:klanjana-dzenaza-dr-ahmedu-alicicu&catid=201&Itemid=457
(pristup 14.05.2018. godine).