Page 230 - Zbornik 39

230 Fatima Paljevac Muratović 39/2016

U sklopu analize lokacije nameće se zaključak da je hamam, koji trenutno
nije u funkciji, od velikog značaja za grad, ne samo za čaršiju. Objekat čija je
funkcija nastala pod uticajem religije i običaja jednog naroda, jedan je od rijetkih
primjera dvojnog hamama ima svakako ne samo spomeničku vrijednost već će
ponovnom uspostavom funkcije ovog objekta biti izvršen veliki doprinos razvoju
kulturnog turizma na ovim prostorima.
Privlačnost orijentalno-islamske civilizacije proizilazila je iz raznih okol-
nosti po tome što je ona donosila viši životni standard, unosila je nove potrošačke
potrebe, razvijala je estetska osjećanja, davala je maha mašti koja je bila prilagođe-
na potrebama čovjeka i donosila je jednu vrstu lagodnosti i posebno po svome po-
zitivnom odnosu prema prirodi. Također je atraktivnost ove civilizacije proizilazila
i iz toga što su njeni nosioci, bilo to Osmanlije ili muslimani, važili kao oni iz čijih
se redova bira ovladajući sloj.
Osnovni građevni element čarsije bio je dućan, zanatska ili trgovinska po-
slovna jedinica. Dućani su opkoljavali javne objekte, sakralne i utilitarne, a od
najamnine dućana ovi su se odrzavali. Pri analizi čaršije dolazimo do zaključka da
su čarsiju izgradili tradicija, kultura i duhovna saglasnost i prosti moralni principi.
Javni objekti su volumenski veći, ali oni ne narušavaju cjelinu, susjeda, ni prirodnu
okolinu.
Ovakav stil gradnje nazivamo „arhitekturom živih prostora“, samim tim ona
predstavlja najhumaniji oblik gradnje. Suština samog stila jeste da se pored svoje
primarne funkcije ona prilagođava samom čovjeku, društvu i okolini. Možemo reći
da ovakav oblik arhitekture jeste suprotnost stilu gradnje kakvog danas nazivamo
„internacionalnim“.