Page 201 - Zbornik 39
P. 201

39/2016       ULOGA ĐERĐEFA U TRADICIONALNOM VEZU                   201

               najfinijih niti, nastalih istezanjem na specijalnim grebenima.  Svilu su najčešće do-
                                                                   7
               nosili trgovci iz dalekih zemalja, a korištena je za izradu najvrednijih primjeraka
               domaćeg rukotvorstva: bošči, čevra, učkura.
                     Svatovski darovi su ukrašavani raznobojnom svilenom niti u kombinaciji sa
               zlatnom ili srebrnom žicom, nepogodnom za vez, pa je obavezno korišten đerđef.
               Svileni konac je najčešće bio u crvenoj, zelenoj, plavoj, žutoj i roze boji.


















                           Sl.6 Jastuk-bošča, eksponat Muzeja “Ras” Novi Pazar

                     U zavisnosti od gustine i strukture platna, vez je izvođen na dva načina: broja-
               njem žica i kao vez po pismu. Vez brojanjem ili vez po žici može nastati na gusto tka-
               nom platnu i za njega je dovoljno imati šemu ili uzorak, a izvodi se različitim bodovi-
               ma kao vez u boji, bijeli vez, zlatovez, ali i tokom tkanja. Za vez po pismu je potrebno
               prvo precrtati šaru, direktno sa izrađenog predmeta ili indirektno prenošenjem motiva
               sa gotovog predmeta na papir, a potom sa papira na platno koje se veze (trukovanje). 8
                     Narodna odjeća, a naročito motivi na njoj, tokom vremena bili su izloženi
               promjenama. Na to su uticale trgovačke i saobraćajne veze, sastav stanovništva itd.
                     Tokom viševjekovne turske vladavine na ovim prostorima, a i šire, prihva-
               ćene su tekovine istočnjačkih civilizacija. Na to posebno ukazuju tehnike rada,
               boje i motivi kod veza. Turci su ove elemente preuzeli iz kulturne baštine drugih
               naroda, prije svega iz perzijskog naslijeđa. Čvrste veze između turskog i perzijskog
               naroda odrazile su se i na umjetnost, tj. na vez. Tako motivi na našim prostorima
               veoma podsjećaju na perzijsko minijaturno, ali i tursko minijaturno slikarstvo.  Do
                                                                                   9
               XX vijeka dominiraju stilizovani biljni (lale, karanfili, zumbuli, ružice, drveće) i
               geometrijski, a rjeđe zoomorfni motivi (ptica, paun, leptir). 10

               7  Aнгелина Крстева, Народни вез у Мариову, Гласник Етнографског музеја 24, Београд, 1961, 80.
               8  Душанка Марковић, Вез по писму, писмо по везу, каталог, Mузеј Града Новог Сада, Нови
               Сад, 2010, 10.
               9  Ljiljana Beljkašić- Hadžidedić,Vezovi na učkurima iz zbirki Zemaljskog muzeja, Glasnik
               Zemaljskog muzeja BiH, sv.5, Sarajevo, 1990, 23.
               10   Ђурђица Петровић, Златовез, Гласник Етнографског музеја 51, Београд, 1987, 57.
   196   197   198   199   200   201   202   203   204   205   206