Page 201 - Zbornik 39
P. 201
39/2016 ULOGA ĐERĐEFA U TRADICIONALNOM VEZU 201
najfinijih niti, nastalih istezanjem na specijalnim grebenima. Svilu su najčešće do-
7
nosili trgovci iz dalekih zemalja, a korištena je za izradu najvrednijih primjeraka
domaćeg rukotvorstva: bošči, čevra, učkura.
Svatovski darovi su ukrašavani raznobojnom svilenom niti u kombinaciji sa
zlatnom ili srebrnom žicom, nepogodnom za vez, pa je obavezno korišten đerđef.
Svileni konac je najčešće bio u crvenoj, zelenoj, plavoj, žutoj i roze boji.
Sl.6 Jastuk-bošča, eksponat Muzeja “Ras” Novi Pazar
U zavisnosti od gustine i strukture platna, vez je izvođen na dva načina: broja-
njem žica i kao vez po pismu. Vez brojanjem ili vez po žici može nastati na gusto tka-
nom platnu i za njega je dovoljno imati šemu ili uzorak, a izvodi se različitim bodovi-
ma kao vez u boji, bijeli vez, zlatovez, ali i tokom tkanja. Za vez po pismu je potrebno
prvo precrtati šaru, direktno sa izrađenog predmeta ili indirektno prenošenjem motiva
sa gotovog predmeta na papir, a potom sa papira na platno koje se veze (trukovanje). 8
Narodna odjeća, a naročito motivi na njoj, tokom vremena bili su izloženi
promjenama. Na to su uticale trgovačke i saobraćajne veze, sastav stanovništva itd.
Tokom viševjekovne turske vladavine na ovim prostorima, a i šire, prihva-
ćene su tekovine istočnjačkih civilizacija. Na to posebno ukazuju tehnike rada,
boje i motivi kod veza. Turci su ove elemente preuzeli iz kulturne baštine drugih
naroda, prije svega iz perzijskog naslijeđa. Čvrste veze između turskog i perzijskog
naroda odrazile su se i na umjetnost, tj. na vez. Tako motivi na našim prostorima
veoma podsjećaju na perzijsko minijaturno, ali i tursko minijaturno slikarstvo. Do
9
XX vijeka dominiraju stilizovani biljni (lale, karanfili, zumbuli, ružice, drveće) i
geometrijski, a rjeđe zoomorfni motivi (ptica, paun, leptir). 10
7 Aнгелина Крстева, Народни вез у Мариову, Гласник Етнографског музеја 24, Београд, 1961, 80.
8 Душанка Марковић, Вез по писму, писмо по везу, каталог, Mузеј Града Новог Сада, Нови
Сад, 2010, 10.
9 Ljiljana Beljkašić- Hadžidedić,Vezovi na učkurima iz zbirki Zemaljskog muzeja, Glasnik
Zemaljskog muzeja BiH, sv.5, Sarajevo, 1990, 23.
10 Ђурђица Петровић, Златовез, Гласник Етнографског музеја 51, Београд, 1987, 57.